U izveštaju Evropske komisije se ocenjuje da će veštačka inteligencija doprineti automatizaciji 14 odsto poslova, dok će za 32 odsto doneti značajne transformacije. Na koji način će modeli veštačke inteligencije uticati na medije, za RTS je govorio Mark Brigs, potpredsednik za strategiju digitalnih medija i inovacije u kompaniji “SmithGeiger” i autor knjige „Novinarstvo 2.0: Kako preživeti i napredovati“ (Journalism 2.0: How to survive and thrive).
Da li je veštačka inteligencija u medijima zapravo prelazak na novinarstvo 2.0 i šta je ono što očekujete u narednih nekoliko godina, kakve promene?
– Definitivno menja novinske redakcije, kao što menja mnoge poslove koji imaju veze s informacijama u različitim industrijama. Kako sam istakao u knjizi „Novinarstvo 2.0”, koja je izdata 2007. godine, to ima mnogo sličnosti sa uticajem digitalizacije na novinarstvo.
Primarno imamo strah kod ljudi kada su nove tehnologije u pitanju, u svim industrijama. Nekako u novinarstvu obično u početku imamo strah i skepticizam, što je odlika profesije, ali sam video veliki napredak i poboljšanje kod novinara koji koriste veštačku inteligenciju.
Najbolji primer je istraživačko novinarstvo, gde imate reportere koji sada mogu da koriste mnogo više informacija, istražuju dokumenta, beleške i informacije koje su im potrebne za određenu temu, i da sumiraju te informacije mnogo brže.
Razgovarao sam s reporterima koji sada koriste mnogo više informacija nego ranije. Imaju pomoć kako bi predstavili kompleksnije teme publici.
Imaćemo veću brzinu u radu, mogućnost da koristimo alate za bolje poređenje šablona u kompleksnim bazama podataka, ali smo i u riziku od dezinformacije, manje ljudskog uticaja. Kako Vi vidite te dve strane korišćenja veštačke inteligencije?
– Najoptimističnije gledano, to je skraćivanje vremena potrebnog da se uradi neki terenski posao. Svakako ono što novinarstvo pokušava jeste da dođe do mnogo informacija i da im dâ smisao, i tu veštačka inteligencija može da pomogne da se redukuje vreme da bi se to uradilo.
Posmatrao sam redakcije prethodnih 20 godina. Video sam stalno dodavanje novih tehnologija, novih komunikacija, nove publike, novih platformi. Ljudi su preplavljeni onim što smo dodali prethodne dve decenije, a možda će nam ovo dati mali odmor kako bismo usmerili procese i vratili se pažljivijem planiranju, većoj ljudskoj interakciji, kako bismo imali više obuka unutar redakcija, kako bi se novinari razvijali, bili pisci, reporteri, kako bi se usredsredili na ljudske aktivnosti.
Neke organizacije i pojedinci imaju skeptičan stav, misle da ako budemo štedeli vreme za određene poslove, to će dovesti do gubitka radnih mesta, što su mnoge redakcije širom sveta već osetile. Nadam se da se to neće desiti. Imaćemo to u jednom delu, ali mnoge organizacije će biti dovoljno pametne da iskoriste ovu tehnologiju, da unaprede iskustva za svoje zaposlene što će onda unaprediti i iskustvo njihove publike.
Kada smo počeli da se oslanjamo na internet i Gugl pretragu, neki bi rekli da smo se ulenjili, da smo postali manje kreativni. Jesmo li u istoj opasnosti s upotrebom veštačke inteligencije?
– Nisam siguran da se slažem s tom tezom. Mislim da sada imamo više pristupa ka više informacija. Ako je potrebno manje vremena da saznamo nešto o nekoj temi, pozadini priče, ne mislim da je to lenjost, već nova mogućnost da radite svoj posao bolje.
Mislim i da će ova tehnologija biti i dobra i loša, baš kao i internet, kao i svaka druga tehnologija do koje smo došli. Trudim se da posmatram širu sliku. Ovde imamo priliku da pametan menadžment i pametni lideri, reporteri i novinari to koriste na najbolji način.
Čak i ako delujete sebi lenji zbog toga, biće vam potrebno manje vremena da obavite neki posao, a dobijate više vremena koje možete da iskoristite kako biste bolje uticali na vašu publiku i zanat. Kako ćete iskoristiti to vreme, to je na vama.
Kad smo počeli da koristimo društvene mreže, videli smo još jedan rizik, videli smo more lažnih vesti. Da li smo u istoj opasnosti s veštačkom inteligencijom?
– Digitalni mediji su mreža za distribuciju takvog sadržaja, a veštačka inteligencija se sada upotrebljava za stvaranje jeftinog i na mnoge načine lažnog sadržaja, tako da ovaj problem može da bude i gori, ali je na novinarima da rade ono što je oduvek bilo važno u novinarstvu – a to je da budu arbitri verifikovanih i kredibilnih informacija.
Ja sam među onima koji veruju da što više lažnih informacija zapljuskuje naš svet, kroz sve ove različite kanale, ljudi će želeti da se okrenu kredibilnijim, autentičnim pojedincima, ličnim brendovima i organizacijama kojima veruju.
Možda je ovo pretnja koja naginje unazad i vraća nas onome što svi želimo da vidimo, a to je proverena, verodostojna informacija i oslanjanje na izvore te informacije.
Pripremajući se za ovaj razgovor koristila sam jedan od alata veštačke inteligencije za jedno od pitanja. Ono što bi Vas pitala veštačka inteligencija jeste kako mediji mogu da izbegnu predrasude koje bi generisala veštačka inteligencija u tekstovima?
– Zanimljivo je da veštačka inteligencija postavlja pitanje na koje je odgovor – ljudi. To je ono na šta se obično vraćamo. Jedna od ključnih teza koje pominjem je nešto što se može naći u radu Itana Molika. On je profesor koji piše o veštačkoj inteligenciji već godinama.
Jedna od njegovih ključnih preporuka jeste da ostavimo ljude u toj petlji. Da, ovi alati imaju greške, imaju predrasude, ali ljudi će biti ti koji brinu o sigurnosti procesa. Oni odlučuju šta ćemo deliti sa publikom, šta ćemo sačuvati kao našu internu informaciju, u šta imamo poverenja. To je ljudska aktivnost koju veštačka inteligencija neće nikada moći da zameni.
To nas vodi pitanju da li mediji treba da naznače kada su koristili pomoć veštačke inteligencije.
– Definitivno, transparentnost je nešto što verujem da ljudi žele više da vide, posebno kada je reč o vestima i medijima, jer ona grade poverenje. Kada je reč o tome na koji način ćete istaći da je veštačka inteligencija korišćena, mislim da je tu više varijatni.
Verujem da ako je koriste značajano, pravite grafike, slike, pišete značajne delove teksta, apsolutno bi trebalo to da nagalasite. Ako koristite samo da biste uštedeli vreme, za analizu dokumenata, izvlačenje ključnih stavki iz stotina stranica materijala, mislim da bi to bilo isto kao da naglasite kada koristite Gugl, a to ne radimo. Ne vidim zašto bi to i ovde bio slučaj.