Glavni i odgovorni urednik novosadskog medija Fejknjuz Tragač Ivan Subotić ocenio je da je odluka kompanije Meta da u SAD ukine program nezavisne provere činjenica na njenim društvenim mrežama “političko podilaženje i štednja”.
„Meni se čini da je to pre svega politički potez. Kada se promenila administracija u Americi on (vlasnik Mete Mark Zakerberg) podilazi odlukama i narativima novog predsednika (Donalda Trampa)“, rekao je on agenciji Beta.
Iako kaže da je Metina odluka bila očekivana, Subotić navodi da to nije razlog da se odustane od borbe za tačne informacije, te da je povećanje medijske pismenosti i podrška nezavisnim fekt-čekerima ključno za budućnost informisanja.
„Mark Zakerberg je uvek nastojao da udovolji vlastima, bilo demokratskim ili republikanskim“, dodao je.
Subotić ističe da Meta sada pokušava da prebaci krivicu za cenzuru na organizacije za proveru činjenica (fekt-čeking).
Iako Fejknjuz (FakeNews) Tragač nije bio deo Metinog programa, Subotić naglašava da su partneri iz Bosne i Hercegovine trpeli ozbiljne pretnje, uključujući pretnje bombom, zbog toga što su ukazivali na dezinformacije.
„To je dovodilo do velikih pritisaka na naše kolege. Ljudi su imali iluziju da su fakt-čekeri ti koji cenzurišu, dok je zapravo Fejsbuk donosio konačne odluke o obaranju sadržaja“, dodaje Subotić.
On takođe ističe problem sa sistemom „beleški zajednice“ (Community Notes) koji Meta sada promoviše. To znači da korisnici mogu da dodaju beleške na objave koje im deluju netačno, a zatim zajednica glasa o tačnosti tih beleški.
„Naš prostor jasno pokazuje zašto taj sistem ne valja. Obični korisnici ne mogu da ;zamene profesionalne fakt-čekere jer nemaju potrebne resurse ni vreme da se posvete toj aktivnosti. Izvori na beleškama često nisu relevantni niti zvanični, već se oslanjaju na ;medijske tekstove koji izražavaju subjektivna mišljenja ili prosto netačne informacije“, objasnio je.
Subotić veruje da će šira publika prihvatiti narativ o krivici fakt-čekera, što po njemu predstavlja ozbiljan problem.
„Ljudi tačno znaju koja organizacija je označila njihov post na Fejsbuku, što ih često navodi da misle da su fekt-čekeri namerno došli da im obore post“, objasnio je Subotić.
On naglašava potrebu za povećanjem medijske pismenosti kako bi se smanjila konfuzija oko uloge fekt-čeking organizacija.
Meta je još uvek neodređena po pitanju toga da li će ukinuti proveru činjenica u Evropskoj uniji, ali je saopštila da „nema neposredne planove“ za takav potez.
Ipak, evropski regulatori već razmatraju da li je ovakva promena u skladu s Digitalnim aktom o uslugama (DSA), koji obavezuje velike tehnološke platforme da sarađuju sa proverivačima činjenica.
Subotić je izrazio nadu da će Evropska unija doneti zakone koji će podržati rad takvih organizacija i osigurati njihovu nezavisnost.
„Evropska mreža za fekt-čeking standarde već se zalaže za takve zakone i verujem da će EU biti otvorena za te predloge a naša zemlja, uprkos nekim narativima, gotovo uvek prati evropske regulative kada su u pitanju ovakve stvari“, rekao je Subotić.
Meta je svojom odlukom da ukine program provere činjenica u SAD izazvala buru reakcija i ;zabrinutost da će se ova promena proširiti globalno. Dok kompanija tvrdi da je cilj vraćanje slobodnog izražavanja i smanjenje cenzure, kritičari ističu da je reč o politički motivisanom ;potezu koji može povećati širenje dezinformacija.