Organizacija za brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) pozdravila je Izveštaj EU o vladavini prava u kojem se, između ostalog, kaže da nezavisni mediji služe kao ključni za kontrolu moći i sredstvo za slobodan protok informacija, ali da su u obe funkcije sve više ugroženi. U delu o Srbiji, smatraju da, iako izveštaj priznaje „ozbiljnu“ i „rastuću“ zabrinutost u vezi sa nezavisnošću Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i bezbednošću novinara, on ne daje realnu sliku represije koja je u toku od urušavanja krova železničke stanice u Novom Sadu, u kojem je u novembru 2024. godine poginulo 16 ljudi i izazvalo masovne proteste protiv korupcije.
„U ovom neviđenom kontekstu, nezavisno novinarstvo se suočava sa svojom najvećom vanrednom situacijom, što je delegacija MFRR-a utvrdila tokom svoje misije u Srbiji u aprilu 2025. godine. Novinari ne samo da nisu zaštićeni od javnih vlasti, već su direktno suočeni sa napadima svih vrsta koji dolaze sa najvišeg nivoa vlasti“, navodi MFRR na svom sajtu.
Kako kažu, cenzura informacija, sve veći pritisak na medijske profesionalce i političko gušenje medijskog pejzaža postali su sistemski i nisu dovoljno istaknuti kao kršenja prava javnosti da zna.
„Pozdravljamo nalaze koji otkrivaju zabrinjavajuće pogoršanje medijskih uslova širom Evrope, gde novinari doživljavaju sve veće fizičko nasilje, onlajn uznemiravanje i politički motivisane kampanje blaćenja. Ekonomska ranjivost medijskog sektora, u kombinaciji sa dominacijom nekoliko digitalnih platformi i koncentrisanim strukturama vlasništva, dodatno povećava rizik od političkog mešanja“, naveli su.
Iz MFRR kažu i da, kako se nastavlja sa opštim pogoršanjem u oblasti slobode medija širom Evropske unije i zemalja kandidata, nalazi izveštaja EU bi morali da posluže kao osnova „za održive akcije na zaštiti vrednosti EU i podsticanje snažne primene predstojećeg Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA)“.
Ali, kako se dodaje u delu o Srbiji, tim izveštajem Evropska komisija „daje slabu procenu situacije slobode medija i propušta priliku da upozori srpsku vladu na posledice takvog pogoršanja vladavine prava, koje se moraju hitno otkloniti“.
„Izveštaj ističe sprovođenje Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) kao vitalnog alata za unapređenje slobode medija i pluralizma širom Evrope, sa ciljem jačanja zaštite novinara, obezbeđivanja fer državnog oglašavanja i jačanja nezavisnosti javnih medija. Sa približavanjem roka za sprovođenje 8. avgusta, većina država članica je u procesu usklađivanja svog zakonodavstva sa EMFA-om, ali mnoge neće poštovati rok za sprovođenje“, smatraju.
U izveštaju se primećuje i napredak u povećanju kapaciteta i nezavisnosti nacionalnih regulatora medija, reforme za poboljšanje transparentnosti u vlasništvu nad medijima i uvođenje zaštitnih mera za borbu protiv zloupotreba pravnih radnji kao što su strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP). Takođe se izveštava o pozitivnim koracima u poboljšanju pristupa javnim informacijama i bezbednosti novinara, iako se ovi napori značajno razlikuju širom EU i suočavaju se sa različitim izazovima.
„Međutim, izveštaj ne ukazuje direktno na sistemske propuste, posebno u državama gde su medijsko osvajanje i političko mešanje ukorenjeni. Diplomatski jezik u raspravi o ozbiljnim zabrinutostima može potkopati hitnost pitanja. Štaviše, izveštaj daje preporuke, ali ne opisuje mehanizme odgovornosti. Stoga, ne postoji jasan put za sprovođenje ili posledice za nepoštovanje, posebno u pogledu implementacije EMFA“, naglašavaju iz MFRR.
Cilj MFRR-a je, dodaju, da koristi ovu analizu kako bi identifikovao zemlje u kojima izveštaj možda ne obuhvata u potpunosti ozbiljnost izazova sa kojima se suočava novinarstvo od javnog interesa i da ponudi uvid u oblasti koje zahtevaju dalje delovanje.