Studenti su već pokazali da više nikome ne moraju da se dokazuju – promišljenim, demokratskim i gandijevskim blokadama pokrenuli su nezaustavljive promene u srpskom društvu. Kako bi ojačali glas studentkinja i studenata u blokadi na univerzitetima širom Srbije, omladinski mediji udružili su snage.
Rame uz rame, kako koleginicama i kolegama i priliči, studentkinje i studenti novinarstva i drugi mladi novinari i novinarke izveštavaju o blokadama od samog početka i svojim radom drže čas etičkog novinarstva mnogim iskusnijim kolegama i čitanijim medijima.
O specifičnoj ulozi omladinskih medija koji izveštavaju o studentskim blokadama, pričali smo sa novinarkama Anjom Ninić iz novosadskog Oradija i Teodorom Radojičić iz niškog Jut Vajbza (Youth Vibes).
Mladi na prvoj liniji fronta u izveštavanju
„Omladinski mediji su značajni zato što su oni maltene prvi red, prva linija fronta kada je u pitanju izveštavanje o blokadama zato što za omladinske medije uglavnom pišu studenti ili srednjoškolci”, navodi novinarka Jut Vajbza Teodora Radojičić.
Studentkinje i studenti i drugi mladi čine redakcije omladinskih medija i zato u blokadama imaju prednost – poznaju svoje koleginice i kolege, komuniciraju i informišu se na isti način i imaju pristup blokiranim fakultetima i univerzitetima.
Mnogi studentski plenumi odlučili su da na fakultete ne puštaju nikog osim studenata/kinja i zaposlenih. Iz toga proističe ova prednost studenata-novinara. Samo oni imaju mogućnost da dođu do određenih priča, dešavanja i iskustava.
Sličnog je mišljenja i novinarka Oradija Anja Ninić koja smatra da je ključ profesionalnog izveštavanja omladinskih medija to što se direktno obraćaju mladima, ali i to što veliki deo redakcije čine upravo studenti i studentkinje.
„Mladi novinari i novinarke, koji su i sami deo te zajednice, imaju sposobnost da autentično prenesu njihove priče i iskustva”, dodaje Ninić.
Sa lica mesta bez generacijske barijere
Oradio izveštava o studentskim blokadama od samog početka, konkretno od prvog plenuma na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Ninić ističe da se njihov tim trudi da isprati svakodnevnicu studenata u blokadi, njihove planove, razmišljanja i motivaciju.
Kada su studenti beogradskog univerziteta krenuli peške u Novi Sad da bi 1. februara sa novosadskim kolegama blokirali tri mosta i obeležili tri meseca od pada nadstrešnice i smrti 15 ljudi, Ninić je odlučila da ceo put pređe sa njima i izveštava o protestnoj šetnji „Na korak do pravde” sa lica mesta.
Blog Anje Ninić sa puta možeš da pročitaš ovde.
Međutim, nije dovoljno samo biti prisutan. Kvalitetnom izveštavanju doprinosi i vršnjačka komunikacija koja je prirodnija i opuštenija, čime se lakše uspostavlja poverenje između novinara/novinarke i sagovornika/sagovornice.
Tako su nastale i neke zanimljive priče Jut Vajbza koje su nedostupne medijima čije redakcije ne čine studenti. Rilsevi Jut Vajbza o tome šta studenti jedu na blokiranim fakultetima, kako provode slobodno vreme ili koju učionicu blokiraju imaju po nekoliko desetina hiljada pregleda na Instagramu.
Deo profesionalnog izveštavanja jeste i poštovanje studentskih odluka. Radojičić ističe da je vrlo važno pitati studente/kinje šta je i koliko dozvoljeno snimati na fakultetima – zato je prvi korak u stvaranju ovog sadržaja bio dogovor sa redarima i radnim grupama za medije.
Bitna je forma. Svi smo već čuli da sa mladima treba komunicirati na društvenim mrežama koristeći atraktivne formate, pre svega video za Instagram ili TikTok, ali forma nije dovoljna.
Oradio se fokusira i na analitički pristup.
„Važno je razumeti kontekst, slušati ljude o kojima se izveštava i dati prostor njihovim glasovima. U našim pričama mladi nisu samo objekti o kojima se izveštava, već subjekti i glavni akteri naših medijskih sadržaja. Na ovaj način im pružamo priliku da direktno govore o svojim potrebama, problemima i postignućima, a ne da neko drugi to radi u njihovo ime”, ističe Ninić.
Ne treba zaboraviti i dilemu koja nije retkost u turbulentnim društvenim dešavanjima – da li ostati profesionalac ili se uključiti kao građanin, odnosno da li biti novinar ili student u blokadi?
„Mnogi od nas opredelili su se trenutno za samo jednu stvar, što bih preporučila i drugim omladinskim medijima i studentima – da budu ili novinari li studenti”, poručuje Radojičić.
Izabrati samo jedno od ova dva pošteno je i prema objektivnom izveštavanju, ali i prema kolegama i koleginicama studentima i studentkinjama.
Izgleda da ova dilema nije zadala mnogo muke mladim novinarima i novinarkama Oradija i Jut Vajbza – oni su primer kako se profesionalno i promišljeno izveštava o najvažnijem društvenom pokretu koji stvorili studenti i studentkinje u Srbiji.