Protekle dvije godine, otkad sam na čelu Europske federacije novinara (EFJ), sudjelovala sam na brojnim raspravama o važnosti obrane novinarstva kao javnog dobra. U Europi su doneseni važni propisi poput Direktive o autorskim pravima, Zakona o digitalnim uslugama, Zakona o umjetnoj inteligenciji, Direktive protiv SLAPP-a i Europskog zakona o slobodi medija. Osigurana su sredstva za razne projekte vezane uz novinarstvo. Često su to sredstva za podršku izgradnji mehanizama za zaštitu sigurnosti novinara, edukacije, upoznavanja s novim vještinama. Ali pitanje onog bazičnog, opstanka, održivosti medija, teško se probija u fokus. Upravo odgovor na to pitanje je od suštinskog značaja za našu budućnost, za budućnost novinarstva.
Ekonomska održivost medija je ključna ne samo za njihov opstanak, već i za kvalitetu sadržaja. Nema savršenog modela koji to garantuje. Mediji se suočavaju s pritiscima sa svih strana, a pritisci koji se odražavanju na njihovu ekonomsku održivost jedan su od najopasnijih. Tradicionalni izvori prihoda, poput prodaje tiskanih izdanja i oglašavanja, odlaze u prošlost uslijed promjena u medijskim okruženjima, digitalizacije, promjene navika publike. I tu se otvara pitanje: kako osigurati doseg do šire publike potreban za ekonomsku održivost, i nastaviti s uređivačkom politikom koju ne nameće klikanost. Europa je svjesna da tržišni model nije garancija opstanka kvalitetnog, istraživačkog novinarstva, a mi, EFJ, zagovaramo stabilne izvore financiranja za kvalitetno novinarstvo.
Vjerujem da će dugoročno upravo kvalitetan sadržaj značiti ekonomsku održivost, ali za to je potrebno puno više od mojeg uvjerenja. Za to je potrebna i politička odluka da se na europskoj i nacionalnim razinama ozbiljno investira u medijsku pismenost, da se na svim razinama poštuje važnost i uloga kvalitetnog novinarstva, ali i mogućnost transparetnog sustava financiranja kvalitetnog novinarstva. Upravo kvaliteta sadržaja trebala bi biti uvjet ekonomske održivosti. Na žalost u ovom trenutku to nije tako.
Kvalitetno novinarstvo nije luksuz; ono je neophodnost. U svijetu preplavljenom dezinformacijama i lažnim vijestima, profesionalno novinarstvo je nužno za obranu demokracije, i donositelji odluka moraju uvidjeti da je upravo podrška, i transparentni sustavi financiranja medija jedini put. Državno oglašavanje, ovisnost isključivo o oglašivačima dovodi do zarobljavanja medija što vidimo u zemljama u ovom dijelu Europe.
Mediji moraju istražiti različite izvore prihoda, uključujući pretplate i projektno financiranje. Kombinacija ovih izvora može pomoći u smanjenju ovisnosti od tradicionalnih oglašivača i povezanosti s državnim oglašavanjem. Partnerstva i suradnja sa drugim medijima, nevladinim organizacijama i akademskim institucijama može pružiti nove prilike za financiranje i razmjenu resursa.
Veliki izazov je i odnos s Big Tech platformama koje zapravo nisu razvile korektan model suradnje s medijskim kućama i novinarima. Stoga moramo osigurati da naše zakonodavstvo prati brzi tempo tehnološkog razvoja i donijeti propise koji će osigurati transparentnost i odgovornost velikih tehnoloških kompanija. I osigurati zaštitu slobodnog rada novinara, te slobodno dijeljenje novinarskog sadržaja a time i adekvatnu naknadu i prihod medijskim kućama što je također dio pitanja ekonomske održivosti.
Dok pokušavamo doprijeti do odgovornih na velikim platformama i nametnuti važnost prava na slobodno dijeljenje novinarskog sadržaja, sustižu nas vijesti o razvoju umjetne inteligencije kojom neke medijske kuće već zamjenjuju novinare i njihov rad.
Zato smo potpisali Parišku povelju o umjetnoj inteligenciji, prvi dokument u novinarstvu koji definira etiku i načela koja će novinari, redakcije i medijske kuće diljem svijeta moći usvojiti i primijeniti u svom radu s umjetnom inteligencijom. Povelja definira deset ključnih načela za očuvanje integriteta informacija i očuvanje društvene uloge novinarstva. Među ostalim, temeljna načela zahtijevaju da tehnološkim izborima unutar medija mora upravljati etika, a ljudsko djelovanje mora ostati središnje mjesto u uredničkim odlukama. Mediji moraju odgovorno razlikovati autentični i sintetički sadržaj, ali i biti uključeni u globalno upravljanje umjetnom inteligencijom i braniti održivost novinarstva kada pregovaraju s tehnološkim tvrtkama. Ovo je svakako još jedno područje borbe gdje moramo udružiti snage kako bismo zaštitili pravo građana na informacije i osigurali etično upravljanje tehnologijama koje su i moraju ostati tehnologije, alat, pomoć u radu novinara.
Ali vratimo se na kratko na početne postavke.
Ključno je da razvijamo efikasne strategije, jako zakonodavstvo, ali na početku i kraju najvažniji je čovjek, najvažniji je novinar. Zato je u svim izazovima koji su pred nama, u usklađivanju sa zakonodavstvom, novim vještinama i tehnologijama, najvažnije osnažiti i zaštiti radnička i profesionalna prava novinara, jer jaki i sigurni novinari najvažnija su obrana od dezinformacija, fake newsa i brojnih pritisaka. Slobodni i neovisni novinari su stup svakog demokratskog društva.
Europska federacija novinara izdala je Manifest pod nazivom “Zauzmite se za novinarstvo kao javno dobro” s ciljem podizanja svijesti o kritičnoj važnosti obrane vladavine prava, slobode medija i medijskog pluralizma i akcijske točke kako bi se novinarstvo učinilo održivim, sigurnim i kako bi se regulirala umjetna inteligencija.
Smatramo da je važno poticati održivo novinarstvo, ulagati javno i transparentno u kvalitetno novinarstvo te jamčiti neovisnost i održivo financiranje javnih medijskih servisa. Zahtijevamo pravednu naknadu BigTech kompanija za objavljeni novinarski sadržaj, te pravednu naknadu za autorska prava novinara. Od EU očekujemo da osigura sredstva za trajnu financijsku podršku neovisnom novinarstvu kao jednoj od najvažnijih pretpostavki za opstanak novinarstva.
Ali ključna poruka u vremenima kada su pritisci i izazovi s kojima se suočavaju novinari u svakodnevnom radu jest da su upravo njihova sigurnost i zaštita profesionalnih i radničkih prava, njihovog sigurnog prihoda, početak i kraj borbe za jako, neovisno i slobodno novinarstvo.
Maja Sever,
predsednica Evropske federacije novinara (EFJ)