Više od polovine građana Srbije ne veruje medijima, a nešto iznad 70% smatra da ne treba plaćati informisanje, kažu rezultati istraživanja koje je sprovedeno prošle godine u režiji USAID SMS projekta. Ako je sudeći prema navedenim podacima, reklo bi se da budućnost novinarstva zasnovana na podršci onih kojima treba da služi i nije baš svetla. Ovakvi podaci ne treba da čude, jer objektivno i profesionalno novinarstvo i ne dolazi do izražaja u moru svakojakih vesti. Ono je zatrpano izveštajima i kampanjama koje suštinski ne informišu, već za cilj imaju da dodatno uplaše, zbune, iznerviraju i/ili dovedu u zabludu pomenute građane.
Međutim, aktuelna kriza i vanredno stanje, pored sveg lošeg što nose, mogu uticati na to da se negativna statistika kada je u pitanju poverenje građana u medije, promeni. Na to ukazuje sve veća potreba za pravovremenim i pouzdanim informacijama. Sumorna današnjica i neizvesnost u kojoj se nalazimo (obe kao proizvod vrlo efikasnog delovanja nevidljivog neprijatelja svih ljudi na planeti) opominju nas na to koliko nam je informisanje neophodno, a profesionalan rad novinara dragocen. Odjednom postajemo svesni nekih stvari, na koje se u “redovnom” stanju ne obaziremo:
⁃ solidarnost, podrška i briga jednih za druge je jako važna
⁃ pravovremene, tačne i pouzdane informacije vrede (duplo)
⁃ nezavisni mediji, naročito lokalni, neophodni su za dnevno funkcionisanje…
Na početku vanrednog stanja, IREX je anketirao svoje partnere (digitalne medije) širom zemlje i analizirao dostupne podatke u vezi sa njihovim trenutnim poslovanjem. Konstatovano je da je sadržaj fokusiran na COVID-19 značajno povećao broj otvorenih stranica i jedinstvenih korisnika (rast od 50 do 200% u zavisnosti od slučaja). Takođe, rad lokalnih medija dobija sve više na značaju za građane širom Srbije, jer aktuelna situacija nameće skretanje pažnje isljučivo sa dešavanja iz Beograda, odnosno nacionalnih tema, koje obično dominiraju medijskim prostorom. Istovremeno, većina vlasnika medija izražava veliku bojazan za poslovanje u narednom periodu, jer bi ionako mali prihodi sa tržišta, mogli biti umanjeni merama koje sa sobom donosi vanredno stanje prouzrokovano pandemijom.
Svesni toga, pokušavamo da se prilagodimo nastalim okolnostima i odgovorimo na konkretne potrebe profesionalnih i nezavisnih medija u vezi sa njihovim trenutnim poslovanjem. To nije slučaj samo u Srbiji, već i u preko 120 zemalja u kojima je IREX ima aktivne razvojne programe. I koliko god se oni razlikovali po oblastima (obrazovanje, građansko društvo, mladi, mediji…), jedna stvar je zajednička i za Šri Lanku, Ukrajinu, Mozambik, Gvatemalu… svetu su potrebne pravednije, prosperitetnije i inkluzivnije zajednice, bilo da je koronavirus prisutan ili ne.
Kada govorimo o USAID SMS projektu u Srbiji, procenili smo da je našim partnerima, kao i onima koji to žele da postanu, najpotrebnija podrška za pravovremenu i adekvatnu komunikaciju sa publikom. Smatramo da je sada jako važno biti na stalnoj vezi sa konzumentima medijskog sadržaja, kako bi se odgovorilo njihovim pojačanim zahtevima za kvalitetnim informisanjem, a sa krajnjim ciljem jačanja odnosa poverenja između građana i medija. Takva korelacija će nadamo se uticati na to da nakon što kriza prođe, nezavisni mediji imaju jače uporište u podršci svojih čitalaca, pa time i osiguraju veće šanse za monetizaciju medijskog sadržaja.
Jer, rad profesionalnih i nezavisnih novinara i medija nije i ne sme biti besplatan, a to najpre treba da bude prepoznato od same publike.
Mladen Velojić
Zamenik direktora USAID-ovog Projekta za održivost medija