U Ministarstvu za evropske integracije Srbije za European Western Balkans navode da “s obzirom na to da je 7 kandidata povuklo kandidaturu, razmatra se kako da u skladu sa zakonom postupak izbora članova Saveta REM bude ponovljen“
Prenosimo istraživanje European Western Balkans o (ne)sprovođenju mera iz Reformske agende:
Iako je prvobitno bilo predviđeno da Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana sprovedu prve mere iz Reformskih agendi neophodne za dobijanje sredstava iz Plana rasta Evropske unije do kraja 2024, rok za njihovo sprovođenje pomeren je za dva meseca, na kraj februara 2025. Kako je objašnjeno, između ostalog su razlog pomeranja roka proceduralna kašnjenja u Evropskoj komisiji.
Za Srbiju je u okviru Plana rasta predviđeno oko 1,6 milijardi evra bespovratnih sredstava i povoljnih kredita, koji bi trebalo da stignu u više rata, po ispunjavanju mera predviđenih u Reformskoj agendi.
Naša Vlada je originalno predvidela sedam mera koje će ispuniti do kraja 2024, za koje je rok sada pomeren. Kako je za naš portal potvrđeno iz Ministarstva za evropske integracije, trenutno su dve od sedam mera kompletno ispunjene, na jednoj se još radi, dok se za preostale četiri mere čekaju reakcije i mišljenja nadležnih međunarodnih institucija, pre svega Evropske komisije.
Ostaje otvoreno pitanje kako će se oceniti sprovođenje mere vezane za unapređivanje izbornih uslova nakon što su dve od tri organizacije civilnog društva ove nedelje napustile Radnu grupu u Narodnoj skupštini, a deo kandidata za Savet REM-a se povukao iz procesa.
U međuvremenu, primetna su i razmimoilaženja u mišljenju predstavnika vlasti, sa jedne strane, i predstavnika nevladinog sektora i opozicije, sa druge strane, kada je reč kako o stepenu, tako i o kvalitetu ispunjenosti prvih koraka iz ambiciozne Reformske agende Srbije.
Ministarstvo za evropske integracije: U toku konsultacije sa Evropskom komisijom oko pojedinih mera iz Reformske agende
Kako je za naš portal potvrđeno iz Ministarstva za evropske integracije Srbije, trenutno su ispunjene dve od sedam mera planiranih za kraj februara, jedna je u procesu ispunjavanja, dok za četiri traje proces konsultacija, prvenstveno sa Evropskom komisijom. Ispunjene su mere usklađivanja sa viznim režimom EU sa najmanje tri zemlje, kao i usajanje Strategije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije za period 2025-2028.
Mera koja još uvek čeka na ispunjavanje tiče se unapređenja izbornih uslova, gde će, stiče se utisak, biti najviše poteškoća, jer ona podrazumeva usvajanje novog Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i izbor Saveta REM-a. U oba slučaja nedavno je došlo do izlaska dela civilnog društva i njihovih kandidata iz procesa, čime se otvara pitanje kako će se ovaj korak ispuniti i kako će to Komisija vrednovati.
Kada je reč o merama za koje se čekaju konsultacije i procedure iz EU, iz MEI objašnjavaju za naš portal da je, što se tiče uslova iz Reformske agende koji se odnosi na popis shema državne pomoći, “u toku usaglašavanje sa Evropskom komisijom o Nacrtu popisa shema državne pomoći, koji je podnet EK u novembru 2024”, te da se očekuju komentari i mišljenje EK na dostavljen Nacrt.
Što se tiče donošenja podzakonskog akta u vezi sa bezbednošću 5G mreža od strane Vlade, u MEI ukazuju da su “u toku konsultacije sa Evropskom komisijom o Nacrtu uredbe koja je podneta EK u januaru 2025, nakon čega su predviđene konsultacije sa zainteresovanim stranama”.
Kada je reč o koracima koji se odnose na medijske zakone, u Ministarstvu za evropske integracije preciziraju da su “Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim medijima i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima dostavljeni Evropskoj komisiji na komentare 21. decembra 2024, a Nacrt zakona o izmeni i dopuni Zakona o javnim medijskim servisima 24. decembra 2024.”
Konačno, za meru vezanu za sprovođenje Trećeg energetskog paketa za gas, trenutno se čeka odluka Agencije za saradnju EU energetskih regulatora, što je proces van nadležnosti Republike Srbije.
Tanja Miščević: Ne kasnimo u sprovođenju prvih mera iz Reformske agende jer je rok pomeren na kraj februara 2025.
Govoreći o rokovima za realizaciju prvih mera iz Reformske agende, ministarka za evropske integracije Srbije Tanja Miščević navela je nedavno da je ispunjeno nekoliko koraka “od sedam indukovanih elemenata do kraja 2024”.
“Ne kasnimo jer su Reformske agende, ne samo za Srbiju, već i za ostale na Zapadnom Balkanu, osim za BiH, usvojene u EU tek u novembru 2024. Dakle, svi mi dobili smo obavezu da ono što je prvobitno trebalo da bude ispunjeno do kraja decembra 2024. bude ostvareno do kraja februara 2025”, objasnila je Tanja Miščević 21. januara, u obraćanju članovima skupštinskog Odbora za evropske integracije.
Ona je istakla da je, između ostalog, usvojen Akcioni plan za Strategiju borbe protiv korupcije, kao i da je usklađen vizni režim sa EU za četiri države.
Ministarka je napomenula da je, što se tiče obaveza iz Reformske agende koji se odnose na energetsku integraciju, gasni interkonektor sa Bugarskom dobio upotrebnu dozvolu, te da je Srbija ispunila sve obaveze koje se tiču integrisanja eletroenergetskog tržišta, i sada se čeka odluka Energetske zajednice.
Evropska komisija za EWB: Finalizuje se procedura da se omogući isplata predfinansiranja tokom 2025. godine
Kako za European Western Balkans objašnjavaju u Evropskoj komisiji, “Srbija je uputila zahtev za isplatu predfinansiranja od sedam odsto od ukupne sume predviđene Planom rasta”. U pitanju je suma koja se dobija odmah po usvajanju Reformske agende, bez potrebe za primenom dodatnih koraka.
“Komisija sada finalizuje proceduralne korake, što bi trebalo da omogući da se predfinansiranje dogovori što je pre moguće u 2025. godini”, navodi se u odgovoru EK.
U Komisiji ukazuju da Plan rasta za Zapadni Balkan, vredan ukupno šest milijardi evra, “nudi mapu puta za približavanje regiona Evropskoj uniji”, kao i da je svih pet “korisnika”, čije reformske agende je odobrila EU, uključujući Srbiju, zatražilo sedam odsto sredstava koja se predviđena pretfinansiranjem. Kako naglašavaju, sprovođenje reformi biće uslov za dalje dobijanje sredstava.
Podsetimo, pretfinansiranjem bi Srbija dobila oko 112 miliona evra, što je sedam odsto od ukupnog iznosa koji naša država može da “povuče” iz Plana rasta jedino ako bude sprovodila korake iz Reformske agende.
Bez dogovora o reviziji biračkog spiska, moguće ponavljanje postupka izbora članova Saveta REM-a
Na javnom slušanju o reviziji biračkog spiska, što je jedna od obaveza iz Reformske agende, održanom u Narodnoj skupštini 27. januara, nije postignuta saglasnost o predlogu vlasti i predlogu civilnog društva, iza kojeg je stala opozicija. Razgovaralo se o dva predloga koji su u decembru 2024. dobili najveći broj glasova Odbora, ali ne i potrebnu većinu za usvajanje, čiji predlagači su Pavle Dimitrijević iz Crte i narodni poslanik iz redova SNS Uglješa Mrdić.
Glavne razlike u navedenim predlozima odnose se na Komisiju koja bi se bavila revizijom i kontrolom tačnosti biračkog spiska. Deo opozicije napustio je javno slušanje, ističuči da vlast pokušava da pribegne malverzacijama i u kontekstu izmena biračkog spiska. Crta i Transparentnost Srbija su u međuvremenu napustile Radnu grupu za unapređenje izbornih uslova.
Ostaje pitanje i kada će Srbija dobiti novi Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM), budući da su prošle sedmice pojedini kandidati za članstvo u Savetu odlučili da povuku kandidature. Kandidature su povukli Saša Mirković, Dubravka Valić Nedeljković, Željko Hubač, Aleksandra Krstić, Rodoljub Šabić i Dušan Aleksić. Oni su naveli da su takvu odluku doneli jednoglasno, zbog kršenja procedura i zakona.
Odluka je doneta u trenutku kada kandidature za članstvo treba da se stave na dnevni red Narodne skupštine. Za svako od 9 mesta u Savetu REM-a bila su predložena po dva kandidata, u skladu sa novim Zakonom o elektronskim medijima.
U Ministarstvu za evropske integracije Srbije za EWB navode da “s obzirom na to da je 7 kandidata povuklo kandidaturu, razmatra se kako da u skladu sa zakonom postupak izbora članova Saveta REM bude ponovljen“.
Jelena Pejić Nikić: Ne samo da se kasni sa sprovođenjem prvih mera iz Osnova, nego i ono što je urađeno nije dobro
Ocenjujući tempo sprovođenja prvih mera iz Reformske agende, Jelena Pejić Nikić, viša istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i koordinatorka Koalicije PreUGovor, ocenjuje za EWB da u oblasti Osnove (pregovaračka poglavlja 23 i 24) “ne samo da se kasni sa sprovođenjem mera nego i ono što je urađeno nije dobro“.
„Bilo je sasvim izvesno od starta da se neke ambiciozne mere iz Reformske agende, kao što je revizija biračkog spiska, ne mogu ispuniti do kraja 2024. godine jer zahtevaju vreme da bi se kvalitetno sprovele. Čak i s tim u vidu, neke mere nisu pokrenute ni odmah nakon što je Reformska agenda usvojena u oktobru. Tako je nezakonito odgođen i izbor novih članova Saveta REM-a nakon što je mandat prethodnima istekao. Već tada smo upozoravali da će se rokovi iz Reformske agende koristiti da se neki procesi ubrzaju nauštrb kvaliteta i inkluzivnosti“, ukazuje Jelena Pejić Nikić.
Pejić Nikić napominje da je Akcioni plan uz antikorupcijsku strategiju usvojen je krajem decembra, čime je ispunjen rok iz Reformske agende, „ali sa dva meseca zakašnjenja, ako gledamo domaće propise“.
“Šta sve fali Akcionom planu i vrlo neambicioznoj antikorupcionoj strategiji već je drugo, i važnije pitanje. Od drugih sprovedenih mera oročenih do kraja 2024, jedino su uvedene vize za četiri zemlje, a bilo je traženo za tri, od ukupno 16. Mislim da je od tempa sprovođenja mera veći problem način na koji se sprovode, a sve to utiče na kvalitet krajnjih ishoda, ako do njih uopšte dođe“, smatra Pejić Nikić.
Prema mišljenju naše sagovornice, izbor novih članova Saveta REM-a je „vrlo dobar primer fingiranja formalnog postupka pa su se kredibilni predlagači i kandidati povukli“.
„Slični problemi javili su se i prilikom izrade izmena medijskih zakona. I dalje nema volje da se hronični problemi reše, s obzirom da su pristrasan i uspavan REM i kontrola medijskog prostora glavne poluge vlasti koja je zarobila državu“, navodi Jelena Pejić Nikić.
Pejić Nikić navodi da, kada je reč o merama koje se odnose na Poglavlje 24, a oročene su za jun 2025, „vidimo da su neki postupci započeti“.
„Kako izgleda izrada Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima ne znamo jer niko van institucija nije uključen. Na osnovu pređašnjeg iskustva, strepimo šta će izaći iz kuhinje MUP-a. Prethodni nacrti su, između ostalog, išli u smeru produbljivanja neravnoteže između policije i učesnika protesta, jer su dali policiji nova sredstva za razbijanje demonstracija, a građanima se branilo da snimaju policajce“, objašnjava Pejić Nikić.
Ona objašnjava da nacrt ovog zakona trebalo je da bude gotov do kraja januara, nakon čega je obećano uključivanje svih zainteresovanih strana, a sad je neizvesno šta će se desiti sa propisima, s obzirom na to da je predsednik Vlade najavio ostavku.
Pejić Nikić ukazuje da je “veoma intenzivan rad” i na Nacrtu zakona o suzbijanju i sprečavanju trgovine ljudima, gde predstavnici civilnog društva jesu uključeni, „ali su se suštinska neslaganja javila već kod polaznih osnova, te je i tu upitno šta ćemo na kraju dobiti“.
Slobodan Cvejić: Proces izbora novog Saveta REM-a pod kontrolom vladajućeg režima
U sličnom tonu, Slobodan Cvejić, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i narodni poslanik stranke Srbija centar, komentariše za EWB da je proces izmene medijskih zakona, što je deo Reformske agende, „tekao duže nego što je bilo predviđeno i uz nepotrebne poteškoće izazvane namerom vlasti da politički kontroliše taj proces”.
“Može se, ipak, reći da je taj proces završen uz odgovarajuću participaciju relevantnih aktera i uz uvažavanje predloga i rešenja koje su nudile zainteresovane strane. Zakoni sada u velikoj meri odgovaraju evropskim standardima. Međutim, već od prvog dana postoje problemi u njihovoj implementaciji. Dobar primer za ovu primedbu je kašnjenje sa raspuštanjem aktuelnog saziva Saveta REM-a i izbor novih članova”, navodi Slobodan Cvejić.
Cvejić napominje da je proces izbora novih članova Saveta REM-a kasnio više od tri meseca, “a potom se odvijao pod uticajem i kontrolom vladajućeg režima”.
“Sada, korak pred okončanje ovog procesa jasno je da vlast obezbedila da 6 do 7 od 9 mesta zauzmu kandidati koji ili su politički naklonjeni vladajućoj stranci ili su pod njenom kontrolom. Ovo daje veliku verovatnoću da se u načinu rada REM-a neće mnogo toga promeniti i da je vladavina prava još jednom izigrana od strane aktuelne vlasti u Srbiji”, zaključuje naš sagovornik.