DEPOLITIZACIJA MANJINSKIH MEDIJA NA „RUSKI“ NAČIN

Kada je reč o konferenciji OEBS-a i NDNV-a, koja je bila održana u petak (4. septembra) i analizi Mediji na jezicima nacionalnih manjina, želeo bih da naglasim da smo konačno dobili jedno temeljno i iscrpno istraživanje o medijima koji informišu na jezicima nacionalnih manjina u Srbiju. Slična istraživanja za Vojvodinu godinama radi Žužana Serenčeš, dok se Nedim Sejdinović ozbiljno preporučio kao analitičar za medije na jezicima nacionalnih manjina na nivou cele Srbije.

Ovde ću se fokusirati na profesionalnoj i etičkoj samoregulaciji između nacionalnih saveta i manjinskih medija kojima su ti saveti i osnivači. U istraživanju Nedima Sejdinovića pominje se dobra praksa samoregulacije koja je uspostavljena između NIU „Ruske slovo“ i Nacionalnog saveta Rusina, a veoma je važno da je to navedeno i u završnim Preporukama ovog OEBS-ovog istraživanja kao svojevrsni primenjivi model i za druge manjinske medije.

O čemu se radi: NIU „Ruskog slovo“ i Nacionalni savet rusinske nacionalne manjne prošle godine, uz podršku OEBS-a i NDNV-a, izradili su i potpisali unutrašnji akt samoregulacije – Interni medijski etički kodeks. To je mehanizam kojim se jasno definiše odnos između nacionalnog saveta i izdavača medija, kome je taj savet i osnivač, a u cilju ostvarenja prava pripadnika nacionalnih manjina na istinito, nepristrasno, potpuno i blagovremeno informisanje. Taj interni kodeks trebalo da spreči politički i drugi uticaj na „Ruske slovo“, cenzuru i autocenzuru, i obezbedi poštovanje profesionalnih standarda i kodeksa.

Interni medijski etički kodeks nije samo statički dokument, već je on nastao iz dobre prakse uspotavljene 2014. godine, kada su novine „Ruske slovo“ i informativnu agenciju „Rutenpres“ koji su sastavni deo NIU„Ruskog slovo“, počeli sa depolitizacijom svojih izdanja i kada smo u toj medijskoj kući napravili pravila praćenja izbora (pre svega za nacionalne savete) i sprečavanje sukoba interesa, koji je bila jako česta praksa u tom mediju.

Sa druge strane, moram da naglasim da bez hrabre odluke predstavnika Nacionalnog saveta Rusina, odnosno njihovog Odbora za informisanje donošenje ovakvog kodeksa samoregulacije bilo bi nemoguće. Oni su pokazali svoj demokarstki potencijal i volju da „Ruske slovo“ zaista bude štampani i elektronski javni servis svih građana koji mogu da čitaju taj medij.

Interni medijski etički kodeks predstavlja dokument koji sadrži definisanje „Ruskog slova“ i „Rutenpresa“, kao štampanog i elektronskog javnog medijskog servisa na rusinskom jeziku, te svih obaveza koje takav status podrazumeva. Drugo je sprečavanje sukoba interesa, odnosno najčešće političkog uticaja novinara i članova nacionalog saveta gde je i glavno čvorište pratokratije kod manjinskih medija. Treće – pitanje kadrovske politike, odnosno učestvovanje kolektiva „Ruske slovo“ u izboru najviših funkcija u toj Ustanovi. I četvrto – nadzor za sprovođenje tog dokumenta.

Ovaj model je dugo pripreman i zato primenjiv, te kao direktor „Ruskog slova“ koji je na tu funkciju izabran ne kao partijski ili drugi kadar, lično ga preporučujem svim drugim manjinskim medijima i nacionalnim savetima koji su osnivači tih medija.

Nakon potpisivanja Internog medijskog etičkog kodeksa u razgovoru sa OEBS-om, ovaj model samoregulacije trebalo je početkom ove godine da bude predložen i drugim manjinskim medijima i nacionalnim savetima, ali nas je sprečila pandemija poznatog virusa.

Želeo bih da podsetim i alarmiram da su upravo krajem prošle i početkom ove godine napravljene partokratkse kadrovske i sadržajne promene u slovačkom „Hlasu ljudu“, a spremaju se i u listu na rumunskom jeziku „Liberataea“, a koje su suprotne svemu onom što predviđa pomenuti Interni medijski etički kodeks. Zato, upozoravam sve aktere zainteresovane za slobodu medija i profesionalno i etičko izveštavanje na jezicima nacionalnih zajednica u Republici Srbiji, da ukoliko se ne preduzmu neke mere, manjinski mediji kojima su osnivači nacionalni saveti postaće puki glasnici tih nacionalnih saveta, i istopiće se u sivoj medijskoj slici u koju je Srbija odavno zaronjena i sve dublje tone. Kao ilustraciju, daću vam primer: „Ruske slovo“ je jedan od retkih javnih preduzeća gde mladi novinari mogu da rade jedino ako se isčlane iz vladajuće stranke. Zato smo spremni svoju praksu i iskustvo da širimo i delimo sa drugima, dok nije kasno.

Dr Boris Varga, direktor NIU „Ruske slovo“ iz Novog Sada

Najnovije