U maju 2005. godine, dnevni list Danas objavio je tekst o otkazu Bojanu Bosiljčiću, uredniku Redakcije kulturnog programa RTS-a, koji je tada ostao bez posla zbog intervjua u kom je izneo kritike na račun uređivačke politike javnog servisa. Ovaj slučaj pokrenuo je talas reakcija u medijskoj zajednici i otvorio pitanje granica slobode izražavanja zaposlenih u državnim medijima.
Otkaz zbog kritike RTS-a
Bosiljčić je u intervjuu za TV Novosti izneo niz zamerki na račun sadržaja RTS-a, posebno ističući marginalizaciju kulturnog programa spram zabavnih sadržaja, navodeći primer ‘mladih voditeljki koje dominiraju udarnim terminima, dok se kulturni programi emituju u kasnim satima’. Upozorio je i da je broj minuta kulturnog programa nedeljno prepolovljen – sa 720 na 360.
Reakcija rukovodstva RTS-a bila je brza. Generalni direktor Aleksandar Tijanić potpisao je rešenje o otkazu, navodeći da su Bosiljčićeve izjave „netačne, neprofesionalne i do kraja proizvoljne“, te da nanose štetu ugledu i gledanosti televizije. Pozvao se i na interni kodeks koji nalaže da zaposleni ne smeju da istupaju u javnosti u ime RTS-a bez ovlašćenja.
Bosiljčić, koji je u novinarstvu tada imao dvadesetogodišnji staž, opisao je i simboličan kontrast u vrednosnim pristupima novinarstvu, poredeći svoju kancelariju, u kojoj se nalazio portret Miloša Crnjanskog, i direktorsku, u kojoj je, kako kaže, visio provokativan plakat sa natpisom ‘Najkurčevitiji novinar’.
Podrška iz sindikata i otpor verbalnom deliktu
Na konferenciji za novinare u Granskom sindikatu medija Nezavisnost, Bosiljčić je najavio tužbu protiv RTS-a, izrazivši nelagodnost zbog toga što, kako je rekao, sada pripada redu onih koji su „uvlačili RTS u kaljugu, a danas dobijaju presude protiv kuće“.
Sindikalnu podršku dobio je i od Branislava Čanka, tadašnjeg predsednika sindikata Nezavisnost, koji je zaključio da se ‘verbalni delikt’ ponovo uvodi na velika vrata u kući koja je nacionalna.
Otvoreno pitanje internih finansija
U antrfileu teksta, Bosiljčić je izneo i sopstvenu procenu o finansijskoj kontroli unutar RTS-a, tvrdeći da je direktor upravljao sa oko sedam odsto ukupnih plata zaposlenih – što bi, prema njegovim rečima, moglo iznositi oko 70.000 evra mesečno – podatak koji nije nezavisno potvrđen. Ove tvrdnje su dodatno rasplamsale raspravu o transparentnosti finansiranja RTS-a.
Dvadeset godina kasnije
Dve decenije kasnije, tema cenzure i prava zaposlenih u javnim medijima i dalje je aktuelna. Uloga RTS-a u oblikovanju javnog mnjenja ostala je predmet kritika, kako zbog uređivačke politike, tako i zbog odnosa prema sopstvenim novinarima. Istup Bojana Bosiljčića iz 2005. i danas se citira kao primer profesionalne hrabrosti i otpora političkom pritisku u medijima.
Aleksandar Tijanić, koji je u to vreme bio na čelu RTS-a, preminuo je 2013. godine, ostavivši za sobom kontroverzno nasleđe u domaćem novinarstvu. Njegova uloga u transformaciji RTS-a ostaje predmet podeljenih ocena, dok se i dalje vode rasprave o granicama slobode izražavanja u okviru institucija javnog servisa.
Izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/urednik-rts-otkaz-kritika-javni-servis-2005/