Sve četiri nacionalne komercijalne televizije u vlasništvu su srpskih kompanija koje imaju bliske političke, pa čak i porodične veze sa vladajućom elitom. U celini, najveće televizije snažno podržavaju i propagiraju političku agendu predsednika Vučića, kaže se u tekstu koji je za ovogodišnje istraživanje Rojtersovog instituta za studije novinarstva napisala dr Snježana Milivojević.
Srbija je ove godine prvi put uključena u najveće svetsko istraživanje o korišćenju vesti koje već 14 godina sprovodi Rojtersov institut za studije novinarstva Univerziteta u Oksfordu.
Istraživanje je obuhvatilo 2.010 ispitanika a obavljeno je u periodu od 22. januara do 19. februara 2025.
Prenosimo tekst sa strane o Srbiji iz Digital News Reporta 2025, koji je pisala dr Snježana Milivojević, domaća ekspertkinja u projektu:
Medijsko tržište u Srbiji koje je prezasićeno, istovremeno je loše regulisano i pod velikom političkom kontrolom. Nakon nesreće u novembru 2024. godine, međutim, kada je 16 ljudi poginulo zbog urušavanja betonske nadstrešnice železničke stanice u drugom po veličini gradu u Srbiji, Novom Sadu, usledili su snažni antivladini protesti pošto su demonstranti smatrali vlast odgovornom.
Studenti i mladi aktivno su organizovali velike proteste širom zemlje neprekidno od novembra 2024. Njihove optužbe za visoku korupciju i nefunkcionalne institucije dovele su do ostavke premijera i pada vlade u januaru 2025. godine. Ali u aprilu, predsednik Aleksandar Vučić ostao je na vlasti, nakon 13 godina efektivne kontrole nad zemljom i sa sve jačim pritiskom na medije.
Demonstranti su takođe pozivali na bojkot provladinih medija, što je kulminiralo dvonedeljnom blokadom javnog servisa RTS u aprilu 2025.
Korišćeni su grafikoni Rojtersovog instituta za studije novinarstva
Prema Indeksu Reportera bez granica za 2025. godinu Srbija je bila na 96. mestu od 180 zemalja, što je njen najniži rezultat u poslednjih 23 godine. U novembru 2024. godine Reporteri bez granica su osudili napade na kritičke novinare, korišćenje SLAPP tužbi kao pritisak na nezavisne medije i činjenicu da zemlja nije ostvarila nikakav napredak u slobodi izražavanja tokom prethodne godine.
Dok su najveći mediji podložni povećanoj kontroli, naše istraživanje pokazuje da su građani Srbije najveći korisnici društvenih mreža za informisanje u Evropi (67%) i da je to još izraženije u mlađoj populaciji.
Gotovo polovina (45%) mladih od 18 do 24 godine koristi Tik tok za vesti, a sličan procenat koristi Instagram. Društvene mreže su posebno važne u sadašnjoj krizi, jer ih studentski aktivisti koriste za širenje necenzurisanih vesti i za mobilizaciju oko protesta.
NAJMANJE SE VERUJE PINKU, INFORMERU, HEPIJU I KURIRU
Evo nekih od najvažnijih rezultata istraživanja Rojtersovog instituta za Srbiju:
– TV je glavni izvor vesti za 54% publike, što je u skladu sa svetskim trendovima opadanja korišćenja i uticaja televizije koja je na globalnom nivou u poslednji 12 godina opala za 22%.
– Korišćenje društvenih mreža za informisanje (67% nedeljno) je najviše među 21 evropskom zemljom obuhvaćenom istraživanjem.
– RTS, N1 i TV Pink su među vodećim TV brendovima, dok portali N1 i Blic imaju najveći domet online. N1 je jedini glavi izvor vesti za najveći broj i publike.
– Facebook (45%), YouTube (33%), Instagram (33%) i TikTok (21%) su mreže koje se najviše koriste za praćenje vesti.
– Poverenje u vesti među najnižima u Evropi – manje od trećine (27%) veruje u „većinu vesti najveći deo vremena“ – što je znatno ispod globalnog proseka od 40%.
– Većini tradicionalnih medijskih brendova u Srbiji više se ne veruje nego što im se veruje. TV Pink, Informer, TV Happy i Kurir su mediji kojima se najmanje veruje, dok su N1, Nova.rs, TV Nova, Vreme i Danas mediji kojima se najviše veruje.
– Izbegavanje vesti je iznad proseka istraživanja – 46% često ili ponekad izbegava vesti zato što negativno utiču na njihovo raspoloženje (37%), zato što su iscrpljeni količinom vesti (36%) ili zato što ima previše vesti o politici (36%).
Terestrijalna televizija i dalje je glavni izvor informacija, a prosečno dnevno gledanje televizije (5,3 sata) među najvišima je na svetu.
Pored dva javna medijska servisa – nacionalna Radio-televizija Srbije (RTS) i regionalna Radio-televizija Vojvodine (RTV) – postoje četiri komercijalna kanala: RTV Pink, TV Happy, TV Prva i TV B92.
RTS i dalje privlači najveću publiku, s prosečnim brojem od 2,5 miliona gledalaca svog večernjeg dnevnika. Prema rejtinzima iz medijske industrije, po gledanosti je ispred komercijalnog kanala TV Pink.
Sve četiri komercijalne televizije u vlasništvu su srpskih kompanija koje imaju bliske političke, pa čak i porodične veze sa vladajućom elitom.
U celini, najveće televizije snažno podržavaju i propagiraju političku agendu predsednika Vučića. Jedno nedavno istraživanje je pokazalo da se predsednik pojavio na televiziji više od 300 puta tokom 11 meseci 2024. godine, i 141 put u samo prvih 90 dana 2025.
Glavni izvor nezavisnih vesti su dva kablovska kanala, N1 i TV Nova, oba u vlasništvu United Media Group. TV N1, vodeći UM kanal i partner CNN-a, pokrenut je 2014. godine i izdvaja se kao najjači informativni brend u našem istraživanju, sa 40% nedeljne gledanosti offline i 32% online. Televizija je veoma kritična prema vlastima, što je, zajedno sa visokim profesionalizmom i poverenjem, čini čestom metom napada i kampanja blaćenja od strane državnih zvaničnika i provladinih medija.
Tržište oglašavanja raste po stopi od 5% godišnje i trenutno iznosi preko 270 miliona evra, što nije dovoljno za održavanje 2.153 registrovana medija. Štampani mediji gube čitaoce i prihode i sada učestvuju sa samo 5% u prihodima od oglašavanja, u poređenju sa više od 27% koji odlaze na online medije. Tržište štampe je prezasićeno sa devet nacionalnih dnevnih listova i osam nedeljnika, od kojih se neki šire na oblast online ili kablovske televizije.
Samo tri dnevne novine su u stranom vlasništvu; Blic je deo Ringier grupe, a Danas i nedavno osnovana Nova su u vlasništvu United Media Group. Tržištem novina dominira domaća tabloidna štampa, koja je kritikovana kao glavni proizvođač govora mržnje i lažnih vesti.
Prema Savetu za štampu, tri tabloida (Alo, Informer i Srpski telegraf) prekršila su Kodeks novinara više od 4.000 puta u prvih devet meseci 2024. Uprkos tome, u istom periodu dobili su više od 2 miliona evra iz javnih sredstava kroz državne reklame i unosne ugovore sa državnim firmama.
Regulator telo za elektronske medije je takođe dodelio regionalnu televizijsku dozvolu Informeru krajem 2024.
Nakon veoma osporavanih izbora 2023–24. godine donet je novi zakon o medijima koji je omogućio državnom telekomunikacionom operateru Telekom Srbija da uđe u medijski biznis. U praksi je Telekom Srbija pokrenuo svoj Euronews kanal čak i pre toga, 2021. godine, a njegovo širenje se nastavilo nedavnom kupovinom Sport Kluba i satelitskog Total TV-a od United Media Group, čime se dalje proširio državni uticaj na platforme za distribuciju medijskog sadržaja.
* Autorka je penzionisana profesorka javnog mnjenja i medijskih studija Univerziteta u Beogradu.