Nedelja uveče. Sedim pored televizora. Jednim okom pratim program N1, koji izveštava o dešavanjima u Užicu, dok drugim radim na studiji Sociologija kvarenja i popravljanja.
U jednom trenutku, voditeljka Danica Vučenić prenosi informaciju da je starija gospođa kosom napala studente koji su nosili pomoć za ljude pogođene požarima na jugu Srbije. Razlog napada bio je negativan stav tih studenata prema predsedniku Republike, Aleksandru Vučiću. Vođen tom informacijom, pogledao sam statistiku učestalosti pojavljivanja reči koje u korenu imaju „ustaš“ u okviru medijskog monitoringa fokusiranog na televizije koje predstavljaju glavne izvore informisanja za pristalice Aleksandra Vučića. Među njima se posebno izdvaja TV Informer, jer su upravo gosti i novinari tog medija neretko koristili reči koje sadrže koren „ustaš“ kada su govorili o studentima koji protestuju.
Statistika je pokazala da su na TV Informer, od početka godine do 6. jula, reč „ustaša“ i njeni izvedeni oblici pomenuti ukupno 1.404 puta. To predstavlja nešto više od dve trećine (67%) svih pojavljivanja takvih izraza na televizijama obuhvaćenim BIRODI monitoringom (Blic, Kurir, Tanjug, K1, Euronews, Informer i Studio B).
Rukovođen tezom filozofa jezika Džona Ostina i Džona Serla da je jezik delatna kategorija, ali i potrebom da se reaguje na govor mržnje u Srbiji — na koji godinama ukazuju i domaći i međunarodni akteri (UN, EU, OEBS, Savet Evrope) — te suočen s činjenicom da se reči sa korenom „ustaš“ na TV Informer često koriste u kontekstu studenata koji protestuju, a nakon informacije o fizičkom napadu na njih, odlučio sam da brzo — ali, nažalost, nedovoljno precizno — pošaljem podatke iz monitoringa novinarki Danici Vučenić, koja je u tom trenutku vodila emisiju.
Ovom prilikom želim da se javno izvinim Danici Vučenić, koju sam nehotice doveo u profesionalno nezavidnu poziciju, kao i medijima Blic, Kurir, Tanjug, K1, Euronews i Studio B, zbog nedovoljno jasno predstavljenih rezultata monitoringa. Zbog toga se mogao steći pogrešan utisak da je istraživanje merilo koliko su studenti koji protestuju u navedenim medijima povezivani s pojmom „ustaša“.
Stvarni indikator istraživanja bio je broj pojavljivanja izraza sa korenom „ustaš“ u analiziranim medijima. Povezivanje tog izraza sa studentima odnosilo se isključivo na TV Informer i korišćeno je kao jedno od objašnjenje za izuzetno visoku učestalost pojavljivanja (dve trećine ukupnog broja).
Izvinjenje dugujem i kolegama iz BIRODI-ja, jer sam svojim postupanjem doveo u pitanje integritet istraživačkog rada koji ta organizacija gradi tačno dve decenije.
Povodom teksta objavljenog u listu Blic, želim da obavestim javnost da me — suprotno onome što se može zaključiti iz teksta — nijedan novinar/ka tog medija nije kontaktirao/la kako bi uzeo podatke i/ili izjavu. U ponedeljak mi se obratila Zdenka Dragić, direktorka korporativnih komunikacija u kompaniji Ringier, putem e-maila i telefona, sa zahtevom da joj dostavim podatke koje je, kako je rekla, proslediti menadžmentu kompanije.
U nameri da se ostvari potpuna transparentnost istraživačkog materijala zahtev gospođe Dragić je u potpunosti ispoštovan. Dostavljeni su joj:
– Statistički podaci na dnevnom nivou u Excel formatu za izraze sa korenom „ustaš“,
– Naslovi emisija na TV Blic koje su sadržale izraze sa korenom „ustaš“,
– Linkovi ka YouTube snimcima emisija koje su sadržale izraze sa korenom „ustaš“ i tekstualni citati koji sadrže analizirane izraze.
Zbog obima zahteva i kratkih rokova u kojima su podaci sukcesivno dostavljani — uz činjenicu da su ručno izdvojeni iz programa — nije bilo moguće reagovati na tekst objavljen na sajtu Nove. Cilj mi je bio da obezbedim potpunu transparentnost istraživačkog materijala koji se odnosio na Blic.
Kako bi se dodatno razjasnila priroda izveštavanja Blica u posmatranom periodu, sprovedena je i kvalitativna analiza televizijskih priloga, fokusirana na poštovanje ili kršenje Zakona o elektronskim medijima i Pravilnika o zaštiti ljudskih prava u oblasti medijskih usluga.
Analiza je pokazala:
– U pojedinim gostovanjima, „ustaštvo“ se otvoreno povezuje sa medijima i studentskim protestima.
– Postoje gosti koji ukazuju na problem etiketiranja studenata kao „ustaša“ i protive se takvom govoru.
– Neki novinari TV Blic takođe se ne slažu s upotrebom takvih izraza.
– U analiziranim prilozima nema predstavnika studenata koji bi izneli svoj stav ili odgovorili na tvrdnje o „pro-ustaškoj“ orijentaciji, čime se krši član 8 Pravilnika o zaštiti ljudskih prava – obaveza prikazivanja druge strane.
– Nema ni stručnjaka koji bi ukazali na društvenu štetnost i zakonske posledice govora mržnje, iako je to zakonska obaveza prema članu 4 Pravilnika i članu 51 Ustava Republike Srbije.
– Gosti u tim emisijama (na Informeru i drugim provladinim televizijama) uglavnom zastupaju negativne narative o studentskim protestima, a neki se pojavljuju više puta.
Ovaj segment poslovne komunikacije sa direktorkom korporativnih komunikacija nije prenet u tekstu koji je objavio Blic, iako su neki delovi išli u korist tog medija. Umesto da mi se postave relevantna pitanja, u tekstu Blica za pravilo „druge strane“ korišćeno je diskreciono parafraziranje sadržaja mog poslovnog razgovora sa direktorkom komunikacija Ringiera.
Sve što je urađeno u nedelju bilo je deo intervencije jednog sociologa u medijski prostor, sa isključivim ciljem da se podstakne borba protiv govora mržnje — a ne da se targetira ili favorizuje bilo koji medij tako što će falsifikovati rezultate istraživanja. BIRODI će nastaviti da sistematski prati govor mržnje u medijima, jer ga smatra jednim od gorućih problema ovog društva.
Izvor: https://www.birodi.rs/izjava-za-javnost-izvrsnog-direktora-birodi-a-zorana-gavrilovica/