Predsednica Odbora Skupštine Srbije za evropske integracije Elvira Kovač izjavila je danas da bi novi set medijskih i izbornih zakona, kao i izbor novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), mogli da budu usvojeni do sredine juna. Njihovo usvajanje je, kako je rekla, “uslov svih uslova” za otvaranje Klastera 3 u pregovorima Srbije za pristupanje Evropskoj uniji. Kovač je za RTS rekla da bi zakoni, bar oni za koje postoji mišljenje Evropske komisije, trebalo ovih dana da se nađu pred Vladom Srbije.
„Kada oni prođu Vladu, da ne bi opet dobijali kritike, da ne bi bilo po hitnoj proceduri, mora da prođe 15 dana da odstoje u Skupštini, što znači da bi u prvoj polovini juna, još uvek ne znam tačan datum, bila sednica Skupštine Srbije, na kojoj bismo raspravljali i na kraju usvojili ove zakone“, rekla je ona.
Govoreći o izboru Saveta REM-a, navela je da je procedura pokrenuta 8. maja i da teče rok od 15 dana za prijavu kandidata.
„I nakon nekoliko sednica Odbora za kulturu i informisanje, mislim da je realno da se to završi do kraja maja. Samim tim, od početka do prve polovine juna, mogli bi sve to da isporučimo“, dodala je Kovač.
Podsetimo, Savet REM-a ne postoji od novembra prošle godine, kada je istekao mandat tadašnjem sazivu. Raspisan je tada konkurs za nove članove, ali je krajem januara sedmoro kandidata povuklo svoje kandidature zbog, kako su tada rekli, kršenja zakona.
Pod pritiskom studenata koji su dve nedelje blokirali javni servis doneta je odluka o raspisivanju novog konkursa. Ipak, pitanje je kako će ovoga puta proces izgledati, jer iako zakon jasno definiše nadležnosti REM-a, praksa pokazuje suprotno.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je nedavno u Evropskom parlamentu da je Evropska unija (EU) predana da podrži Srbiju na putu ka članstvu, ali je potrebno da Beograd obavi ključne reforme, koje i studenti i građani traže već pet meseci.
A kada su u pitanju izbori, raspisivanje lokalnih izbora u Kosjeriću i Zaječaru, prvih otkako je zemlju zahvatio talas građanskih protesta, unelo je novi život u staru debatu o uslovima pod kojim građani Srbije biraju svoje političke predstavnike.
Tema koja je obeležila politički život u prvoj polovini 2024. godine je naknadno gurnuta pod tepih, a da ništa konkretno na rešavanju problema nije urađeno.
Da problem postoji, usaglasili su se predstavnici vlasti i parlamentarne opozicije tokom konsultacija u skupštini u martu prošle godine. Rezultat tih sastanaka bilo je formiranje Radne grupe za primenu ODIHR preporuka koja je trebalo da sve kritične tačke izbornog procesa pretoči u zakonske izmene.
Grupu koja je formirana u aprilu prošle godine, činili su predstavnici vlasti, opozicije i civilnog sektora, a sistem glasanja je tako ustrojen da niko nije mogao nikoga da preglasa.
Ipak, tokom deset meseci formalnog trajnja radne grupe, još jednom se pokazalo da je postizanje međustranačkog konsenzusa najteži poduhvat u domaćoj politici.
Kada su u febuaru ove godine predstavnici opozicije zamrzli učešće u radnoj grupi, a odmah za njima i predstavnici civilnog sektora, ukupan broj predloga koji je prosleđen skupštini na usvajanje bio je – nula.
„To je stiglo do mrtve tačke“, rekla je ranije za Insajder narodna poslanica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović i bivša članica radne grupe.