Ako ne bude pravedne presude za ubistvo Slavka Ćuruvije, to bi mogao biti podstrek za druga ubistva kako bi sprečili novinare da obavljaju svoj posao. Nadamo se da će ovo suđenje biti primer za Srbiju i za ostatak sveta, kaže za Cenzolovku Dominik Pradali, predsednica IFJ
Dominik Pradali, predsednica Međunarodne federacije novinara (foto: IFJ)
– Šokantno da treba toliko vremena da se sazna istina o ubicama i nalogodavcima ubistva Slavka Ćuruvije. Potpuno se solidarišemo sa vašim udruženjima i svim novinarima u Srbiji. Potpuno se solidarišemo sa njegovom porodicom i molimo vas da im to prenesete, poručuje za Cenzolovku Dominik Pradali, predsednica Međunarodne federacije novinara (IFJ), osvrćući se na činjenicu da se 24 godine čeka pravda u slučaju ubistva novinara i izdavača, o kojoj se ovih dana odlučuje pred sudskim većem Apelacionog suda.
– Očekujemo i nadamo se punoj istini i da će ubice biti osuđene, ko god da su. Ukoliko to ne bude slučaj, porodica bi mogla da zatraži od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da se pozabavi slučajem, kaže Dominik Pradali.
– Ako pravda nije zadovoljena, to bi značilo nekažnjivost, to bi bio kraj slobode govora i demokratije, podvlači predsednica Međunarodne federacije novinara, odgovarajući na pitanje kakve bi posledice po naše društvo moglo da ima nerešavanje ovog slučaja.
Pradali dodaje:
– To bi mogao biti podstrek za druga ubistva, onima koji hoće da spreče novinare da obavljaju svoj posao. Nadamo se da će ovo suđenje biti primer za Srbiju i za ostatak sveta. Trebalo bi da stavi tačku na nekažnjivost. Istovremeno, u toliko zemalja nije moguće pronaći ubice novinara, pa se čak ni istrage ne mogu sprovesti na zadovoljavajući način. Zbog toga je Međunarodna federacija novinara zatražila od advokata, čija je specijalnost međunarodno pravo, da napišu Konvenciju protiv nekažnjivosti za ubice novinara i nalogodavce.
Međunarodnu konvenciju o bezbednosti i nezavisnosti novinara i svih medijskih profesionalaca trebalo bi da usvoji Generalna skupština Ujedinjenih nacija.
– Ovaj dokument predviđa i stalnu međunarodnu instituciju koja bi mogla da vodi istrage o ubistvima novinara, pretnjama ili maltretiranjima. U Beču je u novembru prošle godine predstavljen izveštaj o 10 godina Plana Ujedinjenih nacija za bezbednost novinara. Brojke su dramatične: ubijeno više od 1.000 novinara! Svi su se složili i političari, IFJ, sindikati, nevladine organizacije i dr. da se bezbednost novinara poboljša stvaranjem stalnih institucija i preduzimanjem konkretnih akcija. Konvencija IFJ upravo na to odgovara. Sada je potrebno da države javno kažu da će podržati tekst kako bi mogao da ode u UN sa dobrim šansama da bude usvojen, kaže predsednica Međunarodne federacije novinara Dominik Pradali.
IZVOR: Cenzolovka
- Sud u Moskvi proglasio bankrot RSE zbog ‘odbijanja plaćanja kazne’
Moskovski sud proglasio je bankrot poslovanja Radija Slobodna Europa (RSE) u Rusiji nakon što je kompanija odbila platiti višestruke kazne u ukupnom iznosu većom od milijardu rubalja (14 milijuna dolara) zbog nepoštivanja takozvanog zakona o stranim agentima.
Zakon, uveden 2012., izvorno je bio usmjeren na nevladine organizacije i skupine za ljudska prava, ali je od tada proširen na medijske organizacije, pojedinačne novinare, YouTube vlogere – zapravo sve koji primaju sredstva izvan Rusije i, prema mišljenju Kremlja, izražavaju političko mišljenje.
Radio Slobodna Europa ocjenjuje da se zakon svodi na političku cenzuru koja ima za cilj spriječiti novinare da obavljaju svoje profesionalne dužnosti i osporava poteze vlasti pred ruskim sudovima i Europskim sudom za ljudska prava.
Više od 30 zaposlenika Radija Slobodna Europa nalazi se na listi „stranih agenata“ ruskog Ministarstva pravosuđa.
Radio Slobodna Europa je zatvorio svoje dopisništvo u Moskvi 6. ožujka 2022., nekoliko dana nakon što je Federalna porezna služba podnijela zahtjev Arbitražnom sudu u Moskvi za prisilni stečaj RSE/RS LLC-a.
Arbitražni sud u Moskvi je 13. ožujka kao razlog naveo „nesposobnost“ RSE/RS LLC-a, koja zastupa interese Radija Slobodna Europa u Rusiji i čiji su računi zamrznuti u svibnju 2021., da otplati dug.
Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu i uvela vojnu cenzuru u ožujku 2022., ruski medijski regulator, Roskomnadzor, blokirao je internetske stranice Radija Slobodna Europa u toj zemlji.
Postupci ruskih vlasti, rekao je tada predsjednik Radija Slobodna Europa Jamie Fly, predstavljaju vrhunac višegodišnje kampanje ometanja rada te medijske kuće u Rusiji.
Unatoč blokiranju stranica i drugim oblicima pritiska, Ruski servis Radija Slobodna Europa nastavlja s radom u punom obimu, a posjećenost stranica RSE iz Rusije rekordno je skočila.
I na početku ruskog rata protiv Ukrajine i u ključnim trenucima, gledanost videa iz Rusije je porasla, „pokazujući ogroman apetit publike koja govori na ruskom jeziku da sazna istinu“, navodi Radio Slobodna Europa.
Radio Slobodna Europa je 12. siječnja otvorio novi ured u glavnom gradu Latvije, Rigi, s ciljem širenja „pouzdanih vijesti i objektivnog izvještavanja“, a u sklopu napora da se suprotstavi ruskoj dezinformaciji i cenzuri.
Radio Slobodna Europa je u siječnju otvorio novi ured u Vilniusu, u Litvi, za ciljnu publiku u Bjelorusiji sa sadržajem na bjeloruskom i ruskom jeziku u pokušaju da se suprotstavi državnoj propagandi i cenzuri režima autoritarnog vladara, Aleksandra Lukašenka.
Radio Slobodna Europa je uređivački neovisna medijska tvrtka financirana donacijom američkog Kongresa putem Agencije SAD-a za globalne medije.
Distribuira informacije na 27 jezika u 23 zemlje u kojima je sloboda medija ograničena ili je profesionalno novinarstvo nedovoljno razvijeno.
IZVOR: Radio Slobodna Evropa