Radio Televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) duguje oko 19,5 miliona maraka (deset miliona eura) po osnovu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te drugih poreza.
To je dug zaključno sa 30. septembrom ove godine, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Porezne uprave Federacije BiH.
Tako se ovaj javni emiter, jedan od tri koja postoje u BiH, našao među 20 najvećih poreznih dužnika u ovom entitetu u Bosni i Hercegovini.
Pored toga, ova medijska kuća za poreze na dodanu vrijednost (PDV) duguje oko 4,9 miliona maraka (oko 2,5 miliona eura).
BHRT je radnicima dužan više od 15 miliona maraka (oko osam miliona eura) za plaće. Državna televizija nije platila ni struju.
Porezna uprava Federacije BiH je, prema informacijama sindikata, blokirala račune BHRT-a, a uposlenicima državne televizije nisu uplaćena primanja za prethodni mjesec. Zbog svega, zaposleni su održali jednosatni štrajk upozorenja, 15.decembra.
“Mi nećemo čekati da nam plate kasne tri-četiri mjeseca i da naše porodice budu dovedene do ruba egzistencije, pa da onda protestujemo. Taj film smo već gledali 2017. godine”, kazao je Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u na konferenciji za medije.
Smital je ocijenio da se “zakoni u BiH selektivno provode“. Naveo je primjer je Radio televizija Republike Srpske, entitetski javni emiter koji je dio javnog RTV sistema u BiH, dužan BHRT-u više od 54 miliona maraka (oko 27,6 miliona eura). Radi se o naplaćenoj RTV taksi.
RTRS ne da taksu, novac od marketinga ne da niko
Javni servis se sastoji od tri emitera – Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT), Radio Televizije Republike Srpske (RTRS) i Radio-televizije Federacije BiH (RTVFBiH).
Prema Izvještaju o financijskom poslovanju BHRT-a za 2020. godinu, gubitak BHRT-a u poslovanju samo za 2020. godinu je iznosio oko 4,2 miliona maraka (oko 2,1 milion eura).
Neizmirene obaveze za plaće, naknade i ostala primanja zaposlenih premašile su 15,8 miliona maraka (oko osam miliona eura). Dug za struju iznosio je na koncu 2020. blizu 700.000 maraka (oko 350.000 eura). Ukupne obveze su premašile 59 miliona maraka (više od 30 miliona eura).
Najznačajniji prihodi dolaze od RTV takse. Međutim, na račune BHRT-a entitetski emiteri su uplatili samo oko 60 posto sredstava koja im pripadaju po osnovu naplaćene RTV takse.
Dodatno, entitetski emiteri ne plaćaju BHRT-u pripadajući dio prihoda ostvarenih iz reklamiranja.
Šta predviđa zakon?
Prema Zakonu o javnom RTV sistemu BiH, svako domaćinstvo ili pravno lice u BiH koje posjeduje radijski ili televizijski prijemnik dužno je plaćati mjesečnu taksu koja iznosi 7,5 maraka (oko 3,8 eura).
BHRT naplaćuje taksu na području Brčko distrikta BiH, RTV Federacije BiH na području entiteta Federacije BiH i RTRS na području entiteta Republika Srpska. Ta taksa, kao i svi prihodi od marketinškog oglašavanja, trebali bi se uplaćivati na jedinstven račun.
Odbor sistema, koji nije nikad uspostavljen, je povjeritelj i izvršitelj jedinstvenog računa. S tog računa po 25 prihoda od takse, te po 25 posto neto prihoda (nakon oporezivanja) od oglašavanja naplaćenih na cijelom području BiH trebao bi se rasporediti na račune RTV Federacije BiH i RTRS-a.
Preostalih pedeset posto prihoda od takse i pedeset posto neto prihoda od oglašavanja prikupljenih na cijelom području BiH trebao bi se uplatiti BHRT-u.
Međutim, od evidentiranih 25,2 miliona maraka (blizu 13 miliona eura) naplaćene takse tokom 2020. godine na području dva entiteta i Brčko distrikta BiH, prema financijskom izvještaju državne televizije, BHRT-u je stvarno uplaćeno oko 15,2 miliona maraka (oko 7,7 miliona eura).
Na području Federacije BiH gotovo sva taksa, uključujući i onu koja pripada BHRT-u, naplaćena je uz račune za električnu energiju Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH sa sjedištem u Sarajevu, koja je u vlasništvu Federacije BiH i posluje na područjima u kojima su Bošnjaci većina stanovništva.
Dodatno, na područjima na kojima posluje Elektroprivreda BiH, građani mogu prilikom plaćanja računa platiti samo struju, bez RTV takse.
Tako je naplaćeno oko 14,6 miliona maraka (oko 7,4 miliona eura). Dio sredstava je naplaćen i preko inkasatora (oko 550.000 maraka ili oko 280 miliona eura). Sudskim putem je naplaćen zanemariv iznos (oko 19.000 maraka ili oko 9.000 eura).
RTV Federacije po tom osnovu uplatila je BHRT-u sav iznos od oko 15,2 miliona maraka (blizu 7,8 miliona eura) na ime RTV takse koju je prikupio RTV Federacije.
Naplata u Republici Srpskoj vrši se uglavnom preko inkasanata RTRS-a (oko polovine naplate), putem Pošte Republike Srpske (oko petine takse), te prinudne naplate sudskim putem (više od trećine).
RTRS je, po osnovu RTV takse, na račun BHRT-a trebao uplatiti oko 10,3 miliona maraka (oko 5,2 miliona eura). Tokom 2020. godine, prema izvještaju BHRT-a, javni emiter iz entiteta Republika Srpska na račun BHRT-a nije uplatio ni marku.
RTV Federacije BiH, koja je smještena u istoj zgradi BHRT-a u Sarajevu, državnoj televiziji duguje više od 16 miliona maraka (oko 8,2 miliona eura) za pružene usluge, korištenje imovine, tehničkih kapaciteta, predajnika i slično.
“Saldo ukupnih potraživanja BHRT-a od RTRS-a na dan 31. 12. 2020. (za i RTV taksu i pružene usluge) iznosi 47,6 miliona maraka (oko 24,3 miliona eura)”, navodi se u izvještaju BHRT-a za 2020. godinu.
“Ukupan dug RTV Federacije BiH prema BHRT-u iznosi 16,1 milion maraka (više od 8,2 miliona eura)”, navodi se u izvještaju BHRT-a za 2020. godinu”, dodaje se u izvještaju.
Dodatno, RTV Federacije i RTRS sav prihod od oglašavanja, od kojih 50 posto zakonski pripada BHRT-u, zadržavaju za sebe.
“Nepoštovanjem Zakona o javnom RTV sistemu nikada, od početka primjene zakona, nije izvršena zakonska raspodjela prihoda od marketinga. Po ovom osnovu pokrenute su tužbe između članica Javnog RTV sistema (BHRT, RTV Federacije BiH i RTRS)”, navodi se u izvještaju BHRT-a.
Problem naplate takse u Federaciji BiH
Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna sa sjedištem u Mostaru, koja je također u vlasništvu Vlade Federacije BiH, i koja posluje na području na kojem žive većinom Hrvati, ne nudi mogućnost naplate RTV takse preko računa za struju.
Tokom proteklih nekoliko godina, predstavnici vlasti vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) su pozvali građane hrvatske nacionalnosti da ne plaćaju rtv pretplatu.
Da li plaćate pretplatu?
Jedan od kantona gdje tu mogućnost nemaju je Kanton 10 (jedan od 10 kantona u entitetu Federacija BiH).
Zdravka iz Livna (Kanton 10) kaže kako ne plaća rtv taksu. Za RSE ističe kako bi plaćala, ukoliko bi joj neko ponudio tu opciju.
„Prije sam plaćala, pa jedno vrijeme nisam plaćala, pa mi je došla sudska ovrha i platila sam 500 maraka. Ako se bude moralo plaćati, normalno da hoću“, ističe Zdravka.
Njena sugrađanka Marina navodi da plaćanje rtv takse građanska dužnost, te da sve one koji ne plaćaju treba kažnjavati.
„Mislim da su to stvari koje trebamo plaćati. Kako možemo imati servis, a da ga ne plaćamo. Svi koji ne plaćaju, ja bi ih isključila da ne mogu gledati“, poručuje Marina.
Prisilna naplata u RS, u FBiH je nema
Taksa se do 2015. naplaćivala putem telefonskih računa, međutim taj ugovor s tri telekom operatera je istekao.
Zakonom o RTRS, te zakonima koji tretiraju prisilnu naplatu / ovrhu, moguća je i prisilna naplata.
Međutim, u entitetu Federacija BiH postoji Zakon o Javnom servisu RTV Federacije BiH, kojim se regulira naplata RTV takse, koji se trebao prilagoditi Zakonu o javnom RTV sistemu, ali se to nije desilo.
Štoviše, Ustavni sud Federacije BiH poništio je 2014. godine dio zakona koji navodi da računi ili izvodi iz poslovnih knjiga javnih servisa u odnosu na potraživanja RTV takse, predstavljaju vjerodostojnu ispravu.
Ustavni sud FBiH je precizirao da se, prema Zakonu o ovršnom postupku Federacije BiH računi ili izvodi iz poslovnih knjiga mogu smatrati vjerodostojnim ispravama samo ako je riječ o komunalnim uslugama isporuke vode, toplinske energije i odvoza otpada, ali ne i RTV takse.
Bilo je pokušaja da se zakoni u entitetu Federacija BiH, prije svih zakon koji tretira prisilnu naplatu / ovrhu, izmijene.
Stranke s hrvatskim predznakom na čelu s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH blokirale su te pokušaje tražeći formiranje posebnog kanala na hrvatskom jeziku.
Šta rade pravosudne institucije?
Tužiteljstva, sudeći po izvještajima BHRT-a koji govori o prisilnoj naplati RTV takse u Federaciji BiH, već godinama ne podižu tužbe zbog neplaćanja.
Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić pojasnio je ranije za RSE da je Zakon o javnom RTV servisu odredio da RTV taksu određuje i uspostavlja Odbor javnog RTV sistema.
“Ono što imamo da Odbor javnog RTV sistema nikad nije donio odluku kojom daje suglasnost da se taksa može naplatiti putem elektroprivrede ili bilo kojeg drugog poslovnog subjekta. To je ono što predstavlja problem”, kazao je Marić.
Uz to, Marić je naglasio i da Zakon o zaštiti potrošača BiH navodi da se račun potrošaču mora dostaviti posebno za svaku uslugu.
Gašenje signala nakon 76 godina
Javni servis Bosne i Hercegovine je 2015. godine obilježio 70 godina postojanja.
Radio Sarajevo svoje emitiranje je počeo 10. aprila 1945. Godine 1969. počela je sa radom i Televizija Sarajevo. Radio-televizija Sarajevo tokom rata je postala RTV BiH, a nakon ratnog perioda formiran je Javni RTV servis Bosne i Hercegovine, sačinjen od tri emitera.
IZVOR: Radio slobodna Evropa