Tokom izvještavanja o koronavirusu kod 42 posto novinara je povećana anksioznost, dok je 38 posto njih doživjelo burnout, pokazalo je istraživanje o uticaju koronavirusa na novinarstvo.
Medjunarodni centar za novinare ICFJ i Tow centar za digitalno novinarstvo pri Univerzitetu Kolumbija objavili su rezultate prvog dijela istraživanja o uticaju pandemije COVID-19 na novinarstvo koji su pokazali da se novinari širom svijeta bore sa brojnim zastrašujućim izazovima tokom izvještavanja o koronavirusu. To uključuje pojavu velikog broja širenja dezinformacija, kao i povećanih sigurnosnih rizika i krize mentalnog zdravlja.
Tokom istraživanja je od marta do juna ove godine anketirano više od 1.400 novinara širom svijeta, a rezultati o uticaju “prvog vala” pandemije na novinarstvo pokazali su da se većina novinara (81%), u ovom periodu, susretala sa dezinformacijama barem jedno sedmično, kao i da 66 posto ispitanih novinara smatra da je Facebook najveći distributer dezinformacija o koronavirusu.
Osim Facebooka, za širenje dezinformacija ispitanici smatraju odgovornim i Twitter (42%), WhatsApp (35%) i YouTube (22%), a skoro polovina novinara (46%) nije zadovoljna odgovorima društvenih mreža na širenje dezinformacija budući da je 82 posto ispitanika uočene dezinformacije prijavilo Facebooku, WhatsAppu i Instagramu.
Kao glavni izvor dezinformacija o koronavirusu, skoro polovina novinara (43%) navodi političare, državne funkcionere i vlade prema kojima, kako je istaknuto u istraživanju, vlada ozbiljan nivo nepovjerenja od početka pandemije.
Pandemija narušila mentalno zdravlje novinara
Većina novinara bila je izložena mentalnim, fizičkim, ličnim i profesionalnim uticajima tokom “prvog vala” pandemije COVID-19, piše u istraživanju.
U istraživanju se navodi da je zbog pandemije koronavirusa čak 82 posto ispitanih novinara imalo barem jednu negativnu i emotivnu ili psihološku reakciju, a izvještavanje o koronavirusu negativno se odrazilo na mentalno zdravlje kod njih 66%.
Kako se navodi, zanimljivo je to što je strah od zaraze i prenošenja koronavirusa imalo samo 54 posto ispitanih novinara što je kod više od polovine njih (59%) nastalo nakon socijalne izolacije.
Strah od finansijskih posljedica i gubitka posla je tokom pandemije imalo 67 posto novinara što se također negativno odrazilo na njihovo mentalno zdravlje. U istraživanju se također navodi da su novinari bili izloženi riziku i zbog poslodavaca koji im nisu obezbijedili adekvatnu zaštitu od zaraze koronavirusom (30%), a neki novinari su se našli “na udaru” političara koji su nastojali spriječiti njihovo kritičko izvještavanje o pandemiji.
Tokom izvještavanja o koronavirusu kod 42 posto novinara je povećana anksioznost, dok je 38 posto njih doživjelo burnout. U istraživanju se navodi i da su se novinari tokom pandemije osjećali bespomoćno, imali problema sa nesanicom, a neki od njih su se prvi put susreli sa depresijom i anksioznošću.
Samo 15 posto ispitanih novinara je zatražilo psihološku pomoć koja bi im pomogla da prebrode krizni period tokom pandemije, piše u istraživanju.
Dodatno narušena sloboda izražavanja
Napadi na slobodu medija eskalirali su tokom pandemije, a u istraživanju se navodi i da su novinari u ovom periodu bili uznemirivani, hapšeni, a njihovo izvještavanje je cenzurisano.
Kada je riječ o online napadima, u istraživanju se navodi da ih je bilo više nego u vrijeme prije pandemije što je potvrdilo 20 posto ispitanika, dok se sa direktnom cenzurom i političkim pritiscima prilikom izvještavanja o koronavirusu suočilo 14 posto ispitanih novinara.
Prema rezultatima ovog istraživanja, skoro polovina ispitanih novinara (48%) rekla je da su njihovi izvori zbog razgovara sa njima bili zabrinuti zbog gubitka posla, straha od kažnjavanja, hapšenja ili fizičkih napada, a 31 posto ih je strahovalo zbog otkrivanja identiteta.
Pad prihoda i rast povjerenja u medije
Pandemija koronavirusa prouzrokovala je brojne ekonomske posljedice širom svijeta, a 17 posto ispitanih novinara je reklo da su njihove medijske organizacije od početka pandemije zabilježile pad prihoda veći od 75 posto nego inače.
Rezultati istraživanja pokazali su da je zbog posljedica pandemije došlo do gašenja brojnih novina, u nekim slučajevima i trajno, kao i da su novinarima dodijeljeni otkazi ili su im smanjeni prihodi, a povećan prekovremeni rad.
Ono što je tokom pandemije pozitivno uticalo na novinarstvo jeste povećanje povjerenja u medije od strane publike što je potvrdila skoro polovina ispitanika (43%), a 61% ispitanika smatra da je pandemija povećala predanost novinarstvu, piše u istraživanju.
Projekat o globalnom istraživanju uticaja pandemije koronavirusa počeo je u martu ove godine, a u ovom istraživanju su predstavljeni rezultati ankete ispitanih novinara na englenskom jeziku iz 125 zemalja širom svijeta.
Nakon objavljivanja rezultata ankete koja je, osim na engleskom, putem interneta provedena na arapskom, kineskom, francuskom, portugalskom, ruskom i španskom jeziku biće ponuđene smjernice koje mogu biti korisne za oporavak postpandemijske budućnosti novinarstva u svijetu.
Cijeli izvještaj na engleskom jeziku dostupan je ovdje.
Izvor: ICFJ