Kako se RTS našao u epicentru društvene krize koja traje od pada nadstrešnice u Novom Sadu u kojoj je život izgubilo 16 ljudi. Blokade fakulteta ulaze u šesti mesec i to je svakako najuporniji studentski protest do sada. Poslednjih deset dana uz manju ili veću podršku građana studenti blokiraju i RTS. Zahtevaju da se raspiše novi javni konkurs za članove Saveta REM. Blokada RTS nije zakonita i to jedino na čemu vlast insistira, preti ali s druge strane ništa ne preduzima. Opozicija u Skupštini je tražila, a vlast za ponedeljak zakazala sednicu Odbora za informisanje na kome će jedina tačka dnevnog reda biti konkurs za nove članove Saveta REM. Raspisivanje ovog konkursa je zahtev studenata koji su u Takovskoj i na Košutnjaku ispred sedišta RTS-a.
Da Javni medijski servis može biti stub stabilnosti, ali i prekretnica u društvenoj krizi koja traje gotovo šest meseci tvrdi Ivica Stojković, glavni poverenik ASNS sindikata zaposlenih u produkciji i tehnici RTS-a.
„Siguran sam da bi RTS uneo potpuni mir ako bi informativni program radio svoj posao i realno informisao šta se događa. RTS jeste zaista nešto što može da bude uzrok stabilnosti, ne samo sad nego i zauvek“, kaže Stojković koji na Javnom servisu radi već gotovo četrdeset godina.
Dodaje i da je imao komunikaciju sa studentima, te da su svi svesni da su medijski javni servisi, što podrazumeva i RTS i RTV, kako kaže, informativna i kulturna kičma Srbije, a da se od centralne informativne emisije odnosno Dnevnika, traži da samo radi po zakonu.
S druge strane profesor FPN u penziji i nekadašnji urednik i direktor Radio Beograda Rade Veljanovski kaže da je to zadatak „ne samo Dnevnika, već informativnog programa u celini“.
„Informativni program u celini treba da osvetli šta se dešava, sve pojave i procese, da da pravo na izražavanje mišljenja i jednoj i drugoj strani i nezavisnim stručnjacima, a oni to ne rade“, kaže Veljanovski.
Dodaje da je, kako kaže, strašna činjenica da RTS u svakoj informativnoj emisiji „ne propušta da naglasi da su blokirani, bez ikakve njihove krivice“.
„Šta to znači? To znači da stvarno nisu svesni o čemu se radi“, kaže Veljanovski.
Predsednik Upravnog odbora RTS-a Branislav Klašček s druge strane kaže da iz blokade zgrade Javnog servisa „niko nije ništa dobio“.
„Svi smo mi na gubitku ne mislim da je iko iz ove situacije dobio nešto, ali moram odmah da kažem da se moj stav poprilično razlikuje od tog nekog opšteprihvaćenog stava da su studenti ovde radi raspisivanja konkursa za Savet REM-a, jer RTS niti imenuje članove REM-a, niti raspisuje konkurs znači logično je da se protestuje ispred Skupštine koje imenuje članove REM-a ili ispred REM-a“, kaže Klašček.
On navodi i da je uveren da je blokada RTS-a „igra interesnih grupa“.
„Moje iskreno mišljenje, ja sam uveren da se radi o jednoj igri internoj interesnih grupi koja je povezana sa delom opozicije, ubeđen sam u to da se radi o tome tj. da interesne grupe pokušavaju da dobiju spoljne produkcije“, rekao je između ostalog Predsednik Upravnog odbora RTS-a Branislav Klašček.
Profesor FPN u penziji Rade Veljanovski smatra da građani nisu upoznati sa takvim stvarima koje se događaju unutar RTS-a, već da samo reaguju na informativni program Javnog servisa. Dodaje i da je jasno da zahtev studenata „nije konzistenatan“.
„Zahtev studenata da se izaberu članovi Saveta REM-a ili da se ugasi Javni servis nije konzistentan i malo je kontradiktoran, jer to nema veze jedno s drugim, ali dobro je da je već pokrenut proces oko tog zahteva da se izaberu članovi REM-a“, kaže Veljanovski.
Proces izbora članova Saveta REM-a trenutno stoji u mestu, zbog toga što je sedam kandidata za članove odlučilo da se povuče iz tog procesa. Na konkurs je bilo prijavljeno 18 kandidata, ali je njih sedam, zbog „manjkavosti u zakonskoj proceduri“povuklo svoje kandidature. U pitanju su Saša Mirković, Dubravka Valić Nedeljković, Željko Hubač, Aleksandra Krstić, Rodoljub Šabić i Dušan Aleksić.
Nakon toga, proces izbora je stao, a tema se nije našla na dnevnom redu skupštine u redovnom zasedanju, što znači da je oblast elektronskih medija već pola godine bez kontrole REM-a.
Veljanovski naglašava da je zahtev da se pokrene novi proces, a ne da se nastavi stari.
„Ta procedura je zakonski bila nekorektna, jer su neki predlagali kandidate, a da na to nemaju zakonski pravo ili da ne odgovaraju kriterijumima“, kaže Veljanovski.
Ipak, dodaje, nema iluzija da ukoliko politička situacija ostane ista, Savet REM-a neće biti „dovoljno konstruktivan“.
„REM treba da kontroliše ne samo RTS, nego sve elektronske medije, RTS je već godinama iznutra opsednut i blokiran, jer ne ostvaruje ono što mu je posao i što proizilazi iz zakona da je misija Javnog servisa. Ovo što se dešava ispred RTS-a je reakcija na to, protest je jer Javni servis ne ispunjava svoje zakonske obaveze, jer je nedosledan i jer je više servis vlasti nego što je servis građana“, kaže Veljanovski u Insajder debati.
Profesorka FPN i kandidatkinja za člana Saveta REM-a Aleksandra Krstić dodaje da čitava javnost treba da bude zahvalna studentima, jer su, kako kaže, priču o izboru članova Saveta REM-a vratili u fokus.
„Ta priča je nepravedno zamrznuta i sklonjena sa dnevnog reda, a trebalo je da se dalje o tome debatuje“, kaže Aleksandra Krstić.
Istakla je da je najvažniji pritisak javnosti, jer su studenti uspeli da pokrenu opoziciju da traži sednicu Odbora za informisanje.
Profesorka FPN-a Aleksandra Krstić koja je jedna od kandidata koji su se u januaru povukli kaže da su kandidature povučene 28. januara u danu kada je i tadašnji premijer Miloš Vučević podneo ostavku na mesto premijera, te kaže da je ta vest „pojela“ saopštenje o povlačenju.
Navodi i da je „nefer“ što je ostalo na tome da se, kako kaže, sami kandidati bore za instituciju REM-a povremenim gostovanjima u medijima.
„Mi smo kandidature povukli, jer je cela procedura bila netransparentna, zakon je prekršen više puta, vi ne možete kao neko ko ima integritet i bogatu biografiju da trčite istu igru kao drugi koje vidite da su tu samo zato sto su bliski režimu“, kaže Krstić.
Dodaje i da svakako „ne opravdava i ne odobrava gašenje bilo čega“, uključujući i Javni servis.
Podsetimo, opozicioni poslanici u skupštinskom Odboru za kulturu i informisanjepodneli su u sredu 23. aprila zahtev za održavanje sednice tog odbora sa ciljem da se pokrene novi postupak za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Objavljivanje javnog poziva za izbor novih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) zahtev je studenata u blokadi koji trenutno blokiraju Radio-televiziju Srbije (RTS).
Oni su prethodno uputili i zahtev i skupštinskom Odboru za kulturu i informisanje da ponove ovaj proces.
Proces izbora kandidata koji je trebalo da bude završen još pre šest meseci ostao je da „stoji u mestu“ zbog toga što je sedam kandidata za članove odlučilo da se povuče.
Na konkurs je bilo prijavljeno 18 kandidata, ali je njih sedam, zbog „manjkavosti u zakonskoj proceduri“ povuklo svoje kandidature. U pitanju su Saša Mirković, Dubravka Valić Nedeljković, Željko Hubač, Aleksandra Krstić, Rodoljub Šabić i Dušan Aleksić.
Tema se, nakon toga, nije našla na dnevnom redu skupštine u redovnom zasedanju, što znači da je oblast elektronskih medija već pola godine bez kontrole REM-a.
Izvor: https://www.insajder.net/teme/insajder-debata-sta-znamo-o-nasem-pravu-da-znamo-sve