U ponedeljak će mašina skupštinske većine za sprovođenje brutalnih hajki na kritičare vlasti, među kojima Nebojša Bakarec, Nataša Jovanović ili predsednica Odbora Nevena Đurić, odlučiti da li će da pokrenu novi izbor kandidata za članove Saveta REM-a. To je jedini zahtev studenata koji blokiraju RTS od 14. aprila
„Postali smo nepredvidiva zemlja. Teško je dati kategoričan odgovor na bilo koje iole značajnije pitanje. Sve je u sferi spekulacija. Ono što je do juče bilo nemoguće, danas je moguće.“
Ovako je Rodoljub Šabić, advokat i nekadašnji poverenik za informacije od javnog značaja, započeo razgovor s Cenzolovkom. Tema je bila Regulatorno telo za elektronske medije (REM).
Sve to nakon saznanja da će sednica skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje, čije su sazivanje zatražili poslanici opozicije, u ponedeljak 28. aprila raspravljati o postupku izbora članova Saveta tog tela – da li tako što će završiti stari, krnji, nezakoniti proces, ili će pokrenuti novi.
Predlog opozicionih poslanika u skladu je sa zahtevima studenata u blokadi.
Oni su 14. aprila organizovali proteste ispred RTS-a i zatražili ponavljanje izbora za Savet REM-a. Studenti u blokadi ocenili su i da je kredibilitet procesa doveden u pitanje kada je jedan od kandidata, Dejan Vuk Stanković, izabran za ministra u novoj vladi.
Uprkos tome što se sama zalagala za nastavak kompromitovanog procesa izbora članova, obično dobro informisana bivša predsednica Saveta REM-a, Olivera Zekić, izjavila je da „ima subjektivni osećaj“ da će biti raspisan novi konkurs i da će proces biti završen do juna.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić potvrdila je da je sednica zakazana za ponedeljak, kao i da će na dnevnom redu biti REM.
„Imajući u vidu da smo zakazali sednicu Odbora za kulturu i informisanje, samo sa tačkom dnevnog reda REM, odnosno izbor kandidata za Savet REM-a, pozivam studente blokadere i sve ostale da prekinu s blokadom Javnog medijskog servisa“, rekla je Brnabić.
Kako je proces propao?
Mandat prethodnom sazivu Saveta REM-a istekao je 4. novembra 2024. i novi već skoro šest meseci nije izabran. Iako je po zakonu morao da bude izabran pre isteka mandata starog, te je pokrenut proces koji je trebalo da bude završen do kraja 2024, izbori i dalje traju, dok Srbija funkcioniše bez tela koje reguliše prostor elektronskih medija.
Da su sproveli postupak makar formalno kako valja, to bi značilo 20 miliona evra u budžetu Srbije. Obavezni su odavno, čak i po zakonu koji su sami doneli i kojim su se hvalili. I po reformskoj agendi koju su sami pravili (Rodoljub Šabić)
Zbog nepravilnosti, nezakonitosti i diskriminacije tokom procesa, sedam kandidata povuklo je kandidature. Time je više od pola kategorija (koje predlažu članove) ostalo bez dva kandidata od kojih Skupština bira po jednog za članstvo u Savetu.
„Da su sproveli postupak makar formalno kako valja, to bi značilo 20 miliona evra u budžetu Srbije. Bilo bi normalno da to urade, obavezni su odavno, čak i po zakonu koji su sami doneli i kojim su se hvalili. I po reformskoj agendi koju su takođe sami pravili i po obavezama koje su preuzeli od EU u pretpristupnom pregovaračkom procesu“, smatra Šabić.
Po njegovim rečima, nacionalni parlament je umesto toga postao tek „glasačka mašina vladajuće stranke“. Ona tako može da obezbedi „bilo kakav odnos“ unutar Saveta REM-a ili da jednostavno „izabere samo one osobe koje je sama kandidovala“.
„Generalno, imamo situaciju u kojoj je za rigidnu vlast dovoljno da odbije taj predlog – ili zahtev studenata, što je zapravo isto – samo zato što dolazi od opozicije ili studenata“, ocenjuje Šabić.
„U normalnim uslovima bilo bi potpuno logično da se obnovi taj postupak koji je vlast teško kompromitovala i upropastila. Da ga na jedan relativno pristojan i transparentan način dovede do finalne faze.“
ŠESTOMESEČNA FARSA: POKUŠAJ STVARANJA NOVOG NESTRUČNOG I POSLUŠNOG REM-a
Sednica Odbora za kulturu i informisanje je zakazana. Lopta je u dvorištu nacionalnog parlamenta. Odbor je, međutim, isto ono telo koje je ranije probilo zakonski rok i raspisalo poziv za nove članove Saveta REM-a sa četiri meseca zakašnjenja.
Zbog toga su Slavko Ćuruvija fondacija, NDNV, NUNS i CRTA u novembru podneli krivičnu prijavu protiv predsednice skupštinskog odbora Nevene Đurić.
Tužilaštvo šest meseci nije odgovorilo o sudbini prijave. Đurić je u međuvremenu napredovala i postala potpredsednica Skupštine Srbije.
Druge stvari nisu napredovale.
„Farsa se nastavlja: Rasprava o novom REM-u u starom pakovanju“, javila je Cenzolovka već sledećeg meseca.
Sednica odbora na kojoj su razmatrani predlozi kandidata za sastav Saveta REM-a uglavnom je poslužila vladajućoj većini za vređanje studenata u blokadi i opozicionih poslanika.
I sam poslanik SNS Dušan Marić podvukao je da sastav REM-a bira većina koju ima njegova stranka: „Logično je da ćemo mi imati presudan uticaj i tako će biti. Jednog dana kada vi pobedite na izborima, onda ćete vi imati presudan uticaj na izbor članova.“
Poslanik Stranke slobode i pravde Branko Miljuš rekao je da je Odbor proces pretvorio u „jednu ozbiljnu lakrdiju, jer više niko u javnosti ne zna ni ko je koji kandidat, niti ko je koga predložio“.
Pred novu sednicu zakazanu za 28. april, poslanica Narodnog pokreta Srbije Ivana Rokvić kazala je da, po zakonu, član mora da bude osoba koja uživa integritet u oblasti kojom se bavi, a da je vlast do sada „servirala ljude koji su spremni da svakog trenutka budu sluge režima“.
Ona je rekla i da ne treba očekivati da će REM obavljati svoju delatnost na legitiman način ukoliko se ne oformi u skladu sa zakonom.
Kako da novi izbori ne budu repriza starih?
Ideja opozicije u ovom trenutku je da bi sednica Odbora za kulturu i informisanje trebalo da ima dve tačke – poništenje prethodnog postupka i pokretanje novog.
Pitanje je šta se to u međuvremenu promenilo što bi sugerisalo da eventualni novi postupak neće biti repriza starog. Drugim rečima, postoji li neka vrsta korektivnog faktora koja nije postojala lane?
Kontekst je svakako drugačiji. Talas studentskih protesta i građanskog nezadovoljstva vidljiv je na ulicama svih gradova u zemlji. REM je zvanično postao deo studentskih zahteva. Zgrada RTS-a je blokirana. Deblokiraće je kada se pokrene postupak za izbor Saveta REM-a. Da li će to biti u ponedeljak? Opozicija najavljuje da će se obratiti predstavnicima EU.
Nova vrsta pritiska može promeniti mnogo toga, ali sama po sebi ne može biti dovoljna, kaže za Cenzolovku Saša Mirković iz Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM)a, jedan od sedam kandidata za članove Saveta koji su povukli kandidaturu nezadovoljni načinom na koji se sprovodi proces.
Studenti su izbor Saveta REM-a učinili političkom temom od najvećeg značaja, što ona realno i jeste. Očekujem da interes studenata za ovu temu neće prestati činom raspisivanja javnog konkursa – kada i ako se desi (Saša Mirković)
„Sve što ste pomenuli čini bitan zamajac za korake koji treba da uslede nakon javnog poziva, pod uslovom da učešće uzmu svi ovlašćeni relevantni predlagači i kandidati… Sve je moguće ako se u procesu izbora za Savet REM-a dogodi sinergija studenata, nevladinog sektora i opozicije u želji za nominovanjem istinski nezavisnih eksperata“, kaže Mirković.
Skupštinska inicijativa za njega je očekivana, imajući u vidu, kako kaže, studentski zahtev za raspisivanje javnog poziva za izbor Saveta REM-a.
„Značajnu i veliku novinu u pogledu postupka u kojem smo učestvovali uneli su studenti koji su izbor Saveta REM-a učinili političkom temom od najvećeg značaja, što ona realno i jeste. U skladu sa tom ocenom, očekujem da interes studenata za ovu temu neće prestati činom raspisivanja javnog konkursa – kada i ako se desi.“
Šabić se slaže da su studentski protesti i njihovo interesovanje za REM važni, ali i upozorava da „nije realno očekivati nikakvu značajniju kvalitativnu promenu“.
„Da smo pre pola godine vi i ja razgovarali da će biti ovakvih studentskih protesta i da će biti građanskog bunta ovih dimenzija, rekli bismo – ‘ma, dajte, to su bajke’“, kaže Šabić.
„Ne znamo u kom će pravcu stvari ići, ne mogu biti kategoričan. Ne isključujem, međutim, da ovo može biti jedan korak unapred. Ne kapitalan, ne odlučujuć, ali barem jedan korak u odnosu na očajno stanje koje imamo.“
DNEVNI RED ODBORA ZA KULTURU I INFORMISANJE
Stavljanje van snage Odluke o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije, 16 broj 02-2816/24 od 25. novembra 2024. godine i poništavanje svih odluka donetih na osnovu navedene odluke;
Donošenje nove odluke o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije.
Najavljujući predlog opozicije u Skupštini, narodni poslanik i kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović rekao je i da će se obratiti predstavnicima EU jer je nezavisan REM, kako je naglasio, „uslov u okviru Reformske agende“.
Na pitanje Cenzolovke da li veruje da bi dodatni pritisci mogli imati nešto drugačiji ishod, Lazović je tada odgovorio da ne očekuje da će vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) „ikad uraditi nešto pozitivno ako na to nisu naterani”.
U međuvremenu, Evropska komisija ponovila je stav da bi izbor Saveta REM-a trebalo da bude u skladu sa Zakonom o elektronskom medijima i Reformskom agendom.
Oni su za European Western Balkans naveli da će „detaljno pratiti procedure i funkcionisanje REM-a“ i naglasili da očekuju da se „visoki zvaničnici uzdrže od verbalnih napada i pretnji novinarima“.
Sagovornici Cenzolovke smatraju da sve zavisi pre svega od političke volje vlasti u Beogradu.
„Neka racionalna, odgovorna vlast, po mom shvatanju, prepoznala bi da je ne samo u društvenom interesu – koji može i da ih ne zanima – nego i u njihovom interesu da taj proces krene“, kaže Šabić.
„Zašto ne bi poštovali nešto što su sami upisali u zakon i nešto za šta će još dobiti novac? Priznajem, čitav niz čudnih, konvulzivnih, nervoznih poteza stavljaju pod veliki znak sumnje da možemo od vlasti očekivati racionalne reakcije.“
Za to vreme iz vlasti stižu uglavnom umirujući tonovi. I nešto uvreda i optužbi na račun kritičara.
U međuvremenu, država nastavlja da stvara privid kako je sve u redu
Ukratko: postupak je u redovnom toku, sednice skupštinskih odbora se zakazuju, pravna država funkcioniše. RTS je opremljen da izveštava s bilo kog mesta, studentski zahtevi se ispunjavaju, nema potrebe za blokadama.
Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina izjavio je da je blokada RTS-a neprihvatljiva i da „niko ne može da opravda da se novinarima zabranjuje rad“.
Bratina je Tanjugu rekao da blokada RTS-a, koja traje od prošlog ponedeljka, predstavlja „traćenje možda najvećeg medijskog resursa“. On je ocenio i da je reč o „političkom zahtevu studenata u blokadi“ koji su, kako je rekao, „još jednom pokazali da imaju političke ciljeve“.
Ministar je jedan deo medija optužio da „kreiraju lažnu stvarnost sa očigledno opasnim skrivenim namerama“.
Imamo situaciju u kojoj je za rigidnu vlast dovoljno da odbije taj predlog – ili zahtev studenata – samo zato što dolazi od opozicije ili studenata (Rodoljub Šabić, bivši kandidat)
Bivša predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić izjavila je za FoNet da to telo bira parlament, „a ne studenti, plenumi ili neko treći“.
„Konkurs je u toku i nema potrebe za raspisivanjem novog konkursa, bez obzira na to što je sedmoro kandidata za članove Saveta povuklo svoje kandidature. Skupština može da izabere od ostatka kandidata skoro pa kompletan Savet REM-a“, ocenila je Zekić.
Ona je izjavila i da se nada da Skupština „neće podleći ludačkim pritiscima studenata“.
„Moraju da pumpaju, ali nešto im ne ide, pa izmišljaju“, poručila je Zekić povodom blokade RTS-a.
Rekla je i da „studenti nemaju pojma“, te da je ubeđena da 99 odsto njih misli da je REM rok grupa. Po njenim rečima, pominjanje gašenja REM-a je „fantazmagorija“, a RTS je „medijski Pentagon“ koji je tehnički opremljen da može da emituje program odakle hoće.
Potom ju je „subjektivni osećaj“ naterao da se predomisli i da predvidi da će se ipak birati novi kandidati za REM.
Negiranje potrebe za novim postupkom Mirković tumači kao „zanemarivanje elementarnih premisa koje moraju biti ispunjene u ovako važnom procesu“.
„Pogotovo kada je jasno ko je tolerisao kršenje elementarnih pravnih normi u dosadašnjem procesu izbora za Savet REM-a, koji je zapao u ćorsokak. Izbegavanje suočavanja sa realnim stanjem stvari na raznim poljima znak je da će otrežnjenje biti bolnije“, kaže Mirković.
Šabić za Cenzolovku ocenjuje da je jasno da Srbija skoro šest meseci praktično nema REM. Po njemu, ta institucija postoji „samo na papiru“ i bez Saveta ona ne može da obavlja nijednu od svojih ključnih uloga.
„Imamo samozvanog portparola, bivšu predsednicu, koja daje nekakva nebulozna pravna tumačenja. Usput vređa studente i njihove zahteve. Dakle, imamo jednu apsurdnu situaciju“, smatra Šabić.
„Nije realno očekivati da bi REM, čak i u puno boljem sastavu od onog koji bismo mogli da očekujemo, sam po sebi mogao da popravi situaciju. Ona je u medijskoj sferi – i naravno ne samo u medijskoj – temeljito poljuljana. Loša, očajna. Ali REM jeste potencijalno bitan faktor. Napravili bismo nekakav korak na dugom putu.“
U oktobru prošle godine – kada je postalo jasno da novi članovi Saveta REM-a neće biti izabrani u zakonskom roku i da Srbija više neće imati legitimni organ koji donosi odluke o elektronskim medijima – Šabić je ocenio da se „bez sumnje“ radi o direktnoj, svesnoj i planiranoj akciji „s čijim efektima ćemo se tek suočiti“.