ETIKA U DIGITALNOM DOBU

Tehničke promene u medijima ne mogu da utiču na etičke kodove i svrhu zašto informišemo, etičke vrednosti su još jače danas nego što su bile pre 100 godina i u digitalnom okruženju potrebni su alati za njihovu primenu, rečeno je danas na onlajn radionici Etika i vrednosti u digitalnom dobu.

Na radionici u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja, osnivač Mreže za etičko novinarstvo (Ethical Journalism Network) Ejdan Vajt rekao je da se moraju naći rešenja za primenu etičkih standarda u novim medijima i da se od zagađenja propagandom i govora mržnje zaštite manjine, ranjive grupe, deca.

Etika podrazumeva da moramo razmišljati o objavljenom sadržaju i o uticaju koji može proizvesti, rekao je Vajt i ukazao da je kriza preplavila tradicionalne medije.

Da bi se vratili osnovnim standardima, treba se vratiti osnovnim vrednostima: tačnost, humanost, iskrenost, nepristrasnost i pre svega odgovornost i transparentnost, da bi se mogle ispraviti greške, naglasio je Vajt.

Kako je rekao, za razliku od ljudi koji na mreži imaju milione pratilaca, više nego tradicionalni meidji, novinari imaju svrhu da prenose informacije u javnom interesu i moraju da uzmu u obzir interese, što je svrha novinarstva.

Informišemo u okviru vrednosti, a pojedinci mogu da objave šta god hoće, ne moraju da budu odgovorni, to je sloboda govora i mišljenja, novinarstvo je nešto drugo, poručio je on i dodao da ga ne bi čudilo da bivši predsednik SAD Donald Tramp sebe počne da smatra novinarom, što bi unizilo novinarstvo.

Generalna sekretarka Saveta za štampu Gordana Novaković izjavila je da su samoregulatorna tela više nego svesna promena u medijskoj sferi i da pokušavaju da se prilagode.

Ukazala je da je povećan broj žalbi Savetu za štampu i da se više od 80 odsto odnosi na onlajn sadržaje, čime je podignuta svest da etički standardi moraju da se primenjuju onlajn, rekla je Novaković.

Ona je navela da je broj prekršaja Kodeksa veći u onlajn medijima nego u štampi, dodavši da je u prošlom monitoringu za tri meseca bilo oko 1.000 prekršaja i to najviše kojese odnose na istinitost izveštavanja.

Novaković ocenjuje da su tradicionalni mediji koji koriste društvene mreže u podređenom položaju i zavise u dobroj meri od tih kompanija.

Menadžerka za javne politike i regulaciju sadržaja EMEA, kompanije Fejsbuk Ketlin Stjuart rekla je da ta kompanija pokušava da kontroliše medije u konfliktu sa ljudskim pravima.

Ono što se sada dešava je proces transformacije, bavimo se primenom standarda, u tom procesu obavezni smo da se unapređujemo i informacije vratimo u sistem kako bismo ga unapredili, navela je ona.

Direktorka redakcije Hello magazina iz Španije Izabel De Kurson rekla je da su priče tog medija koji piše o poznatima i kraljevskoj porodici zanovane na činjenicama, a ne na mišljenima i da isti takav pristup imaju i na digitalnoj platformi.

Prema njenim rečima, problem je u narastajućem govoru mržnje na društvenim mrežama, seksizmu, rasizamu, agresivnim komentarima.

Istovremeno društvene mreže nam pomažu da imamo neposrednu komunikaciju da vidimo reakciju čitalaca, dodala je.

Pokušavamo da održimo pozitivan i ljubazan narativ i ne želimo da isključimo mogućnost da dobijamo komentare ako napravimo neku grešku, neko od korisnika će nam ukazati na to, uvek postoji neki stručnjak među njima, istakla je De Kurson.

Ona je poručila da su etičke vrednosti garancija kredibiliteta i da treba da se zalažemo da se pridržavaju opštih pravila da bi se očuvao kredibilitet medija.

IZVOR: FoNet

Najnovije